Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine usvojila je većinom glasova odluku o izgledu, sadržaju i tehničkim karakteristikama glasačkih listića za predstojeće izbore, ali je dio odluke koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH izazvao ozbiljnu raspravu među članovima CIK-a.
Spornu tačku predstavljale su formulacije koje će stajati na glasačkom listiću za izbor državnog vrha i na jednom listiću će stajati Predsjedništvo BiH- „bošnjački član“, na drugom Predsjedništvo BiH - „hrvatski član“ i na trećem Predsjedništvo BiH - „srpski član“.
Arnautović ukazao na kršenje Ustava BiH i Izbornog zakona
Ovo je u stvari formulacija koje je stajala i na listićima za izbor člana Predsjendištva BiH i prethodnih izbornih godina, ali od 2022. godine član CIKBiH je problematizirao da ovakva formulacija nije u skaldu ni s Ustavom BiH, ni s Izbornim zakonom BiH.
Tako je Arnautović i danas prigovorio na upotrebu prisvojnih pridjeva bošnjački, hrvatski i srpski u formulaciji jer smatra da oni mijenjaju smisao izbora.
Arnautović je podsjetio da Ustav BiH definiše da se Predsjedništvo sastoji od tri člana, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se biraju iz Federacije BiH, te jednog Srbina koji se bira iz Republike Srpske.
Njegova ključna primjedba bila je da pridjevi stvaraju utisak da građani biraju predstavnika naroda, a ne konkretnu osobu.
'Imenica označava osobu, pojedinca i odgovara na pitanje ko se bira. Korištenje posvojnih pridjeva sugeriše da se biraju predstavnici naroda i čiji su oni, što nije tačno', poručio je Arnautović.
Kao ispravno rješenje predložio je formulaciju na listiću koja bi glasila, Član Predsjedništva BiH - Bošnjak, Član Predsjedništva BiH – Hrvat, Član Predsjedništva BiH – Srbin.
Arnautović je podsjetio i na ranije odluke Ustavnog suda BiH, prema kojima članovi Predsjedništva ne predstavljaju isključivo jedan narod, nego sve građane izborne jedinice iz koje su izabrani.
Arnautović problematizirao i brojeve izbornih jedinica
Druga Arnautovićeva primjedba odnosila se na način označavanja izbornih jedinica na glasačkim listićima.
Prema njegovim riječima, Izborni zakon poznaje dvije izborne jedinice za izbor članova Predsjedništva BiH, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Zbog toga smatra spornim što se Federacija BiH na listićima tretira kroz dvije različite numeričke oznake.
Arnautović je tvrdio da takvo rješenje stvara utisak da postoje tri izborne jedinice, iako zakon poznaje dvije.
'Ne mogu biti dvije izborne jedinice i tri numeričke oznake', naveo je Arnautović.
Izrazio je sumnju da se ne radi samo o tehničkom pitanju dizajna listića, nego o rješenju koje može imati političku pozadinu.
Rogić: Ovo je praksa od Dejtona i nema kršenja Ustava
Član CIK-a Vlado Rogić odbacio je Arnautovićeve argumente i ocijenio da je odluka zasnovana na Ustavu i Izbornom zakonu.
On je naveo da se formulacije poput „bošnjački, hrvatski i srpski kandidat“ nalaze u članu 8.1 Izbornog zakona BiH.
Prema Rogićevom tumačenju, ovakva praksa postoji već skoro tri decenije, od provođenja Dejtonskog sporazuma.
'Ovako postupamo već 30 godina. Da je ovo bilo protivustavno i nezakonito, OHR i OSCE koje ne bi dozvolili takvu praksu', rekao je Rogić.
On je odbacio tvrdnju da formulacija „bošnjački član“, „hrvatski član“ i „srpski član“ predstavlja izbor predstavnika naroda.
Rogić je kritikovao i Arnautovićevo protivljenje različitim oznakama izbornih jedinica u Federaciji BiH.
Njegov stav je da postoje dvije različite izborne utrke u Federaciji, za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, i da se to mora vidjeti i na tehničkoj oznaci listića.
Prema njegovom mišljenju, objedinjavanje oznaka predstavljalo bi nepotrebnu centralizaciju kojoj se on otvoreno protivi.
No, Rogić je faktički izmislio da se u Izbornom zakonu BiH u kontekstu izbora članova Predsjedništva BiH spominje i srpski član, jer je u jednom dijelu Izbornog zakona, konkretno članu 8.1 navedena i ustavna odredba o izboru člana Hrvata i člana Bošnjaka, ali su spomenuti hrvatski i bošnjački kandidat u tom kontekstu, dok se srpski kandidat uopće ne spominje.
Odgovarajući Rogiću, Arnautović je odbacio tvrdnje da je njegov stav politički motivisan.
Naglasio je da je isti problem isticao još 2022. godine i da nije vezan za bilo kojeg kandidata.
Posebno je osporio pozivanje na član 8.1 Izbornog zakona.
'Pozivam vas da pokažete gdje tačno u zakonu piše termin ‘srpski član’. Toga nema', rekao je Arnautović.
Prema njegovom stavu, činjenica da je neka formulacija dugo korištena ne znači automatski da je pravno ispravna.
Šantić: CIK primjenjuje Izborni zakon i godinama istu formulaciju
Član CIK-a Ahmet Šantić podržao je postojeće rješenje, ali je rekao da razumije dio Arnautovićevih argumenata.
Kako je objasnio, pitanje ustavnosti i preciznosti formulacije trebalo bi rješavati na drugom mjestu , kroz izmjene zakona , odnosno u parlamentarnim klupama, a ne kroz odluku CIK-a o dizajnu listića.
'Možda bih se složio sa duhom i slovom Ustava, ali mi sjedimo u CIK-u koji primjenjuje Izborni zakon' kazao je Šantić.
On je podsjetio da je CIK ranije već koristio iste formulacije prilikom ovjere kandidatura.
Kao primjer je naveo odluku kojom su početkom jula ovjerene kandidature za'„hrvatskog člana', 'bošnjačkog člana' i 'srpskog člana' Predsjedništva BiH, a na te odluke niko nije uložio žalbu.
Šantić je rekao da bi njemu najprihvatljivija formulacija bila 'član Predsjedništva iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda' ali da smatra da treba nastaviti primjenjivati postojeću praksu.
Zašto su neki članovi CIK-a promijenili mišljenje
Član CIK-a Željko Bakalar istakao je da je očekivao da će se na današnjoj sjednici CIK-a raspravljati prije svega o izgledu glasačkih listića u kontekstu njihove primjene na novim izbornim tehnologijama, odnosno skenerima, ali je podsjetio da je pitanje naziva na glasačkim listićima već nekoliko izbornih ciklusa politički osjetljivo pitanje.
Objasnio je da je postojeći sistem generisanja glasačkih listića napravljen još 2010. godine i da je ranije bilo dogovoreno da će se mijenjati kada se promijene tehnički uslovi.
Međutim, Bakalar je otkrio i to da je kolegij CIK-a 8. juna zaključio da se u komunikaciji s dobavljačem koji izrađuje listiće koristi terminologija iz Ustava BiH.
Prema njegovim riječima, tada je dogovoreno da se koriste izrazi:Bošnjak, Hrvat i Srbin, a ne bošnjački član, hrvatski član i srpski član.
Bakalar je rekao da je na toj sjednici bilo prisutno pet članova CIK-a , da toj sjednici nisu prisustvovali Vlado Rogić i Jovan Kalaba i da je takav stav prenesen dobavljaču.
Međutim, naveo je da je kasnije, na sjednici 20. jula, taj stav promijenjen.
Upravo zbog toga Bakalar je smatrao da se ne može zanemariti činjenica da je ranije postojala drugačija instrukcija.
Bakalar je naglasio da podržava gotovo cijelu odluku o izgledu i tehničkim karakteristikama glasačkih listića, međutim, zbog spornog člana koji se odnosi na formulacije za Predsjedništvo BiH odlučio je glasati protiv.
Zaključio je da je 99 posto odluke prihvatljivo, ali da zbog jednog, po njegovom mišljenju problematičnog dijela, ne može glasati za nju.
U konačnici Arnautovića i Bakalara su preglasali predsjednik CIK-a Jovan Kalaba i članovi Irena Hadžiabdić, Ahmet Šantić i Vlado Rogić.
Zbog nejedinstvenog stava o ovom pitanju, CIKBiH je održao još jednu sjednicu i ponovio glasanje, ali su stavovi članova CIK-a ostali isti.
Za formulacije „bošnjački član“, „hrvatski član“ i „srpski član“ ponovo su glasali Jovan Kalaba, Irena Hadžiabdić, Ahmet Šantić i Vlado Rogić.
Protiv su ostali Suad Arnautović i Željko Bakalar.
Članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina nije prisustvovala sjednici.
Iako je odluka usvojena, rasprava je pokazala duboku podjelu unutar CIK-a , a posebno je sporno otkriće Bakalara da je pet članova CIK-a ranije imalo jedinstven stav da se na listiću za izbor člana Predsjedništva BiH primjeni odredba iz Ustava BiH i da su najmanje dva člana u međuvremenu očigledno promijenila stav.