Ustavni sud Bosne i Hercegovine BiH objavio je kompletnu odluku kojom je neustavne zakone koje je usvojila NSRS privremeno stavio van snage.
Ustavni sud BiH privremeno je van snage stavio Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Odluke o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH i Zaključke klubova narodnih poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u vezi sa Informacijom o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH
Tri zahtjeva
Radi se o usvojenoj apelaciji Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH. Također, Ustavni sud prihvatio je zahtjev za donošenje privremene mjere Kemala Ademovića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH, te van snage stavio i Zakon o posebnom registru.
Zahtjevom za privremenu mjeru Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, van snage je stavljen Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske. Sve su ove odlukle objavljene u Službenom listu BiH i stupile su zvanično na snagu.
Podnošenje ovih zahtjeva stiglo je nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao ukaz kojim se proglašava važećim Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, koji se odnosi na zabranu djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Državnog suda i tužilaštva, te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
U odluci Ustavnog suda, koja se odnosi na apelaciju Denisa Bećirovića, Sud je utvrdio da smatraju da navodi podnosioca zahtjeva u odnosu na osporene pravne akte pokreću vrlo ozbiljna pitanja ustavnosti u odnosu na usklađenost tih odredbi sa čl. I/1, I/2, I/3, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
"Ustavni sud smatra da je podnosilac zahtjeva iznio niz argumenata koji prima facie idu
u prilog osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere u konkretnom slučaju. Naime, Ustavni
sud zapaža da podnosilac zahtjeva ukazuje na ozbiljnu i argumentiranu sumnju da bi primjena
osporenih pravnih akata mogla ugroziti ustavnopravni poredak i političku stabilnost Bosne i
Hercegovine. Ustavni sud naglašava da bi provođenje zakona najprije dovelo u pitanje stabilnost
institucija Bosne i Hercegovine u smislu da zaposlenici iz Republike Srpske potencijalno napuste
radna mjesta zbog prijetnji krivičnim sankcijama. Zatim, to bi istovremeno dovelo do značajnih
problema u kasnijem ostvarivanju radnopravnog statusa zaposlenika u tim institucijama ukoliko bi svi
navedeni akti bili proglašeni neustavnim. Potom, Ustavni sud zapaža da bi provođenje Zakona o
neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH kojim se propisuje
neprimjenjivanje i neizvršavanje zakona i zabrana djelovanja institucija BiH, odnosno Suda BiH,
Tužilaštva BiH, VSTVBiH i Državne agencije za istrage i zaštitu na teritoriji Republike Srpske
dovelo u pitanje načelo pravilnog administriranja pravde - ističe se u odluci.
Na taj način, tvrde, potencijalno se stvara pravni okvir kojim će osumnjičenici i optuženici za brojna krivična djela, iz cijele Bosne i Hercegovine, koja su u nadležnosti Suda BiH i Tužilaštva BiH, moći izbjeći krivični progon tako što će jednostavno otići u Republiku Srpsku.
"Istovremeno, propisivanjem da su „nadležne institucije i organi Republike Srpske obavezni […] preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi obezbjeđenja sprovođenja ovog zakona“ dolazi se u izglednu opasnost da će ovlaštena službena lica koja provode odluke državnih institucija biti spriječena u vršenju svojih nadležnosti, što može dovesti do sukoba između tih tijela te do potencijalne eskalacije koja bi bila prijetnja miru u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud zbog toga smatra da postoji hitnost u donošenju privremene mjere kako bi se spriječile daljnje štetne posljedice i očuvala pravna sigurnost, te kako bi se zaštitilo funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine do donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva -stoji u odluci.
Stoga, cijeneći iznesene argumente podnosioca zahtjeva, Ustavni sud smatra da postoji
dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenih pravnih akata prije nego što Ustavni
sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne
posljedice.
Opasnost od ugrožavanja poretka
"Ustavni sud smatra da se te posljedice ogledaju u postojanju opasnosti od ugrožavanja
ustavnopravnog poretka i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Pri tome, Ustavni sud smatra da bi
privremeno obustavljanje primjene osporenih pravnih akata van svake sumnje izazvalo manje štete
nego otklanjanje posljedica primjene tih akata u slučaju da Ustavni sud usvoji zahtjev za ocjenu
ustavnosti ukoliko bi se ta šteta uopće i mogla otkloniti. Osim toga, Ustavni sud smatra da je
donošenje privremene mjere u interesu stranaka i pravilnog vođenja postupka budući da se šteta
nastala primjenom osporenih pravnih akata neće moći popraviti naknadnim donošenjem meritorne odluke o zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Pri tome je Ustavni sud uvjeren da je, u smislu člana 64. stav
(1) Pravila Ustavnog suda, zaštita suvereniteta, ustavnog poretka i stabilnosti Bosne i Hercegovine,
uključujući i njene entitete, u interesu svih strana u ovom postupku (vidi Ustavni sud, Odluka o
privremenoj mjeri broj U-2/25 od 12. februara 2025. godine, tačka 22, dostupna na
www.ustavnisud.ba) - navodi se.