Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2. i 3. srpnja 2026. godine održao 172. plenarnu sjednicu na kojoj je odlučivao o zahtjevima za apstraktnu kontrolu ustavnosti, većem broju apelacija, zahtjeva za donošenje privremenih mjera te rješenja o neizvršenju odluka Ustavnog sud.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivao o apelaciju SNSD-a kojom su tražili poništavanje izmjena Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, a po kojima je Milorad Dodik osuđen zbog nepoštivanja i neprovođenja odluka visokog predstavnika.
Ustavni sud je odlučio da je Schmidtov zakon kojim je presuđen Dodik u skladu s Ustavom
U ovom predmetu trideset dva poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijela su Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 203a. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18, 46/21, 31/23 i 47/23) i članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 47/23). Spornim Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH dodan je osporeni članak 203a. Kaznenog zakona BiH koji inkriminira ponašanje u kojem „službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke“.
"Sporni Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH nametnuo je visoki predstavnik Odlukom broj 13/23 od 1. srpnja 2023. godine. Ustavni sud je utvrdio da su članak 203a. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i članak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer su osporene odredbe dostupne, određene i predvidljive, a propisana kaznenopravna zaštita usmjerena je na legitimne pravne vrijednosti povezane s očuvanjem vladavine prava i funkcioniranjem pravnog poretka Bosne i Hercegovine, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Ustavni sud BiH, podsjetimo, raspravljao je o odredbi koju je u julu 2023. godine nametnuo sad već bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a koja definiše krivično djelo 'neizvršavanje odluka visokog predstavnik' na osnovu kojeg je pred Sudom BiH osuđen Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a na godinu zatvora, oduzimanjem mandata predsjednika RS, a pravne posljedice presude su mu zabranile obavljanje funkcije u vlasti i na čelu bilo kojeg pravnog subjekta na šest godina.