Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas će razmatrati apelaciju Milorada Dodika na presudu Suda BiH, kojom je ranije osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Očekuje se i odluka o meritumu apelacije, a ishod ove odluke mogao bi imati dalekosežne posljedice, ne samo za Dodika lično, već i za političku scenu u cijeloj zemlji.

Brzo zakazano donošenje odluke o  meritumu

Današnja sjednica Ustavnog suda BiH mogla bi razjasniti da li će u  RS biti održani prijevremeni izbori za predsjednika, zakazani za 23. novembar.

Ukoliko bi Ustavni sud prihvatio Dodikovu apelaciju, to dovodi u pitanje sve odluke proizašle nakon pravosnažne presude u ovom slučaju, pa i održavanje prijevremenih izbora.

Dodikov advokat, Goran Bubić, kao dodatak apelaciji je zatražio i privremene mjere, odnosno obustavu izvršenja presude Suda BiH i odluke CIK-a.

Iako je na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda BiH samo donošenje odluke o meritumu, vjerovatno će biti razjašnjen I status zahtjeva o privremenoj mjeri.

U javnosti su neki pravni stručnjaci već izrazii čuđenje u pogledu brzine s kojom će Ustavni sud BiH donijeti odluku o meritumu , jer je Dodikov advokat apelaciju na presudu podnio početkom augusta, znači prije tri mjeseca, a dosadašnja praksa pokazuje da je znalo proći i pola godine i više da Ustavni sud BiH donese odluku o meritumu u nekom predmetu.

Premda sadržaj Dodikove apelacije nije objavljen javno, prema ranijim primjedbama njegove odbrane, vjerovatno se ona dijelom odnosi i na osporavanje nadležnosti visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da nameće zakone u BiH.

Konkretno, riječ je o Schmidtovim izmjenama Krivičnog zakona BiH kojima je nepoštivanje odluka visokog predstavnika proglašeno krivičnim djelom, a upravo po tom osnovu Dodik je i osuđen.

U apelaciji je moguće navedena i primjedba na  navod iz presude Suda BiH koji se odnosi na termin „opštepoznate činjenice“, u vezi s ulogom visokog predstavnika u BiH I Bonskim ovlastima jer odbrana smatra taj  institut pravno neutemeljenim.

Povlačenjem zakona zbog čije objave je osuđen, Dodik je priznao krivicu

Međutim, prema ranijim stavovima sudova u pogledu ocjena nadležnosti visokog predstavnika,  šanse za uspjeh Dodikove apelacije su ograničene.

Prije svega, jer se Ustavni sud BiH  u ranijim predmetima, kao i Evropski sud za ljudska prava u predmetu ‘Berić i drugi protiv BiH’, jasno izjasnio da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i relevantnih odluka Vijeća sigurnosti UN-a, te da ta ovlaštenja nisu podložna kontroli domaćih sudova. 

Upravo zato, pravni stručnjaci smatraju da su šanse da Ustavni sud prihvati Dodikovu apelaciju vrlo male, jer bi to značilo direktno dovođenje u pitanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine i pravnog statusa visokog predstavnika.

Odbacivanjem Dodikove apelacije u BiH bi bila stavljena tačka na ovaj slučaj i predmet zbog kojeg je Dodik uzrokovao najveću postejdonsku krizu u zemlji koja je prijetila da eskalira i u sukob.

U tom slučaju Dodik bi se mogao žaliti Evropskom sudu za ljudska prava .

Podsjetimo, Milorad Dodik je osuđen jer je, svjesno i znajući za Schmidtovu odluku o obustavi stupanja na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS potpisao ukaze o njihovom proglašenju.

Na taj način, prema presudi Suda BiH, prekršio je obavezu poštivanja odluka visokog predstavnika, a s obzirom da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće jasno je da je na taj način Dodik negirao i odluke tog suda i sam  Sud, kojem se u konačnici žalio.

Poseban je apsurd to što je na Dodikov ‘mig’, ali i kao rezultat njegovog dogovora s Amerikancima, Narodna skupština RS nedavno povukla sve neustavne zakone uključujući i onaj zbog čijeg je donošenja i osuđen.

Tako sad svjedočimo tome da se Dodik ‘pokajao’ i priznao grešku o proglašenju zakona o zabrani provedbe odluka Ustavnog suda BiH u entitetu RS, a sad očekuje da Ustavni sud BiH donese odluku koja bi ga valjda amnestirala od odgovornosti .

Izjave političara prije presude pomažu Dodiku

Ono što bi Ustavni sud BiH, prema dosadašnjim procjenama stručnjaka i analitičara Dodiku mogao uvažati jeste to da je u njegovom slučaju došlo do povrede prava na presumpciju nevinosti zato što su drugi političari dok je trajao postupak protiv njega iznosili ocjene da je kriv i prije pravosnažne presude.

No, pitanje je kako će Ustavni sud BiH I u tom dijelu odlučiti o tome koliko su te ocjene mogle utjecati na samu presudu.

Zbog evidentnih aranžmana oko  Dodikovog ‘otkupa’ njegovih i sankcija  drugih SNSD-ovaca od Amerikanaca , u bh. javnosti su se pojavile i špekulacije da bi eventualno povoljna odluka za Dodika mogla biti dio šireg „paketa dogovora“ između njega i Sjedinjenih Američkih Država, koji bi podrazumijevao ublažavanje političkih tenzija u zamjenu za ustupke na državnom nivou. 

Međutim, nema nijedne ni naznake da su Amerikanci vršili pritisak na Ustavni sud BiH što bi predstavljalo ozbiljno narušavanje nezavisnosti Ustavnog suda BiH, institucije koja bi trebalo da bude stub vladavine prava i ustavnog poretka u zemlji i koji se već dugo odupire nasrtajima i Dodika i SNSD-a na njegovu nezavisnost.