Ustavni sud Bosne i Hercegovine zatražio je od Parlamentarne skupštine BiH da se očituje o zahtjevu Suda BiH za ocjenom ustavnosti Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).
Riječ je o zahtjevu koji je Sud BiH uputio Ustavnom sudu BiH, nakon što im je dostavljena tužba Udruženje sudija u BiH i drugih za ocjenom zakonitosti i ustavnosti Zakona o VSTV-u koji regulišu obavezu sudija i tužilaca da dostavljaju VSTV-u izvještaje o svojoj imovini.
S obzirom na to da je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o VSTV-u čije odredbe o izvještajima o imovini sada osporavaju neke sudije i tužioci, Ustavni sud smatra Parlament BiH stranom u postupku i od njih očekuje odgovor do 21. septembra.
Tek kada Ustavni sud BiH dobije odgovore od svih strana u postupku, moći će krenuti u proces utvrđivanja ustavnosti Zakona o VSTV-u, a do njihove konačne odluke, vjerovatno neće biti ni objave izvještaja o imovini sudija i tužilaca na internetskoj stranici VSTV-a kako je predviđeno zakonom.
Inače, još od 2023. godine se kada su i usvojene izmjene Zakona o VSTV-u koje to propisuju, pokušava u praksu uvesti objava imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija u BiH koji ima oko 1.600, ali se tome ispriječilo niz razloga.
Na putu do objave imovinskih kartona stalno 'iskaču' nove prepreke
Od usporenog procesa formiranja odjela koji će primate izvještaje i vršiti provjere navedenih podataka , koji je u međuvremenu formrian, pa sad do osporavanja Zakona o VSTV-u.
Iako je VSTV u junu ove godine utvrdio da je rok za dostavljanje podataka o imovini nosilaca pravosudnih funkcija 9. septembar, veliki je broj onih,a moguće čak i više stotina koji još nisu dostavili podatke o imovini,a vjerovatno i neće do konačne odluke Ustavnog suda BiH o pitanju ustavnosti zakonske obaveze o dostavljanju izvještaja o imovini njihovoj objavi.
Iz obrazloženja koje je iz Suda BiH dostavljeno Ustavnom sudu BiH na ocjenu, a u koje je Raport imao uvid, one sudije i tužioci koji se protive dostavljanju i objavi izvještaja o imovini tvrde da se time zadire u njihovo pravo na privatnost i pravo na imovinu, te da se prikupljaju osjetljivi podaci koji obuhvataju i članove njihovih domaćinstava.
„Smatramo da su nam povrijeđena ustavna prava na privatnost i na imovinu, kao i princip pravne države. Prikupljanje podataka o našim finansijama i imovini, uključujući i članove domaćinstava, zadire u samu suštinu našeg privatnog i porodičnog života.“
U zahtjevu prema Ustavnom sudu BiH dalje se ističe:
„ Od podnosioca finansijskih izvještaja traže se osobni podaci kao što su JMBG, opis i struktura imovine, procjena vrijednosti pokretnih stvari i nekretnina, prijema poklona vrijednosti veće od 25 KM i slično pri čemu se zanemaruje da članovi domaćinstva rade u drugim sektorima i gdje su traženi podaci tajni, poslovni podaci koji u bitnom mogu uticati na financijske rezultate i stjecanje povoljnih poslovnih rezultata i mogu utjecati na konačni finansijski i imovinski položaj tih lica.
Prikupljanje podataka od strane institucije BiH po shvatanju podnosioca zahtjeva tiče se privatnog života pojedinca jer se podaci o financijama i osobnim izdacima smatraju intimním detaljima privatnog života. ‘- navodi se u zahtjevu sudija koji je Sud BiH proslijedio Ustavnom sudu BiH.
Sudije u zahtjevu upozoravaju da ovakva praksa, prema njihovom tumačenju, može predstavljati ‘ometanje suštine vlasništva, čak i ako ne dolazi do formalnog oduzimanja imovine’.
Mogu li se 'pomiriti' javni interes i pravo na privatnost
Kada je u Zakon o VSTV-u s ovom obavezom za nosioce pravosudnih funkcija usvajan, tada je naglašavano da se to čini s ciljem jačanja integriteta, transparentnosti i povjerenja javnosti u rad pravosuđa, kao i zbog sprečavanja sukoba interesa i uticaja na pravosuđe.
Zato se sada iz perspektive javnosti nameće ključno pitanje.
Zašto dio sudija i tužioca nastoje spriječiti objavu podataka o imovini? U državi u kojoj se pravosuđe često dovodi u vezu s korupcijom, kriminalom i političkim uticajem, upravo bi nosioci pravosudnih funkcija trebali biti predvodnici transparentnosti i sami bi trebali biti zagovornici objave imovinskih kartona.
Jer, objava imovinskih kartona omogućila bi građanima uvid u to s kojom imovinom sudije i tužioci ulaze u pravosudni sistem i da li se njihovo bogatstvo kasnije uvećava proporcionalno zvaničnim primanjima.
Javnost ima pravo da zna da li su njihovi standardi života rezultat profesionalnog rada ili eventualno zloupotreba položaja.
U konačnici, suština nije u povredi privatnosti, zaštita tog prava se može riješiti na način da se javnosti učine nedostupnima lični podaci, poput JMBG, adrese ,a VSTV već duže vrijeme sarađuje i s brojnim drugim institucijama koje bi im trebale pomoći u tome da budu ispoštovani i Zakon i prava nosilaca pravosudnih funkcija.
U ovom slučaju radi se o povjerenju u čitavo pravosuđe koje ne može očekivati povjerenje građana ako samo podržava sakrivanje podataka o imovini i produbljuje sumnju u integritet sudija i tužilaca.
Sada je na Ustavnom sudu BiH da odluči hoće li prevagnuti argumenti o zaštiti privatnosti ili javni interes, odnosno hoće li se naći kompromis da oba ova standarda budu zadovoljena.