Vijeće ministara BiH najavilo je da će danas razmatrati Nacrt zakona o Sudu BiH, a u međuvremenu pojavila se informacija da će se na dnevnom redu sjednice naći i Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, o čemu je Raport već pisao.
Do razmatranja ovih zakona dolazi nekoliko dana nakon što je Narodna skupština RS usvojila neustavne zakone o zabrani djelovanja Državnog suda, Tužilaštva BiH, SIPA-e i VSTV-a u bh. entitetu RS.
S druge strane zakoni koje će danas razmatrati Vijeće ministara BiH su ključni za narednu fazu evropskog puta BiH, odnosno dobivanja datuma za otvaranje pregovora naše zemlje s Evropskom unijom.
I dok je Nacrt zakona o VSTV-u bio upućen na javne konsultacije, oko Nacrta zakona o Sudu BiH vlada misterija i javnost nije upoznata s njegovim odredbama.
Višegodišnja sporenja
Raport je imao uvid u tekst Nacrta zakona o Sudu BiH koji je u proceduru uputilo Ministarstvo pravde BiH, ali zvaničnu ocjenu o ovom zakonskom rješenju, prije svega trebali bi dati pravni stručnjaci.
No, najnoviji nacrt posljednjih mjeseci se 'šetao' od ladica Ministarstva pravde BiH do Vijeća ministara koje ga je uglavnom na zahtjev SNSD-a 'vraćalo na doradu'.
Ovaj zakon godinama ranije je bio kamen spoticanja među partnerima u vladajućim strukturama, pa je mijenjao oblik i sadržaj u zavisnosti od ispostavljenih zahtjeva stranaka koje su o njemu pregovarale.
Prvo je promijenio naziv iz Zakona o sudovima BiH kako ga je definirala Evropska komisija u isporučenim zahtjevima prema BiH, a sada je nazvan Zakon o Sudu BiH.
Također, prvobitni prijedlog od prije nekoliko godina koji je bio u javnosti predviđao je formiranje Višeg suda BiH, a prema najnovijem prijedlogu osniva se Apelaciono odjeljenje Suda BiH koje pod takvim nazivom postoji i sada pri Sudu BiH, ali bi prema novom nacrtu ta institucija bili fizički odvojena od Državnog suda i smještena u entitetu RS i sa također novim uređenjem rada i proširenom strukturom zaposlenih.
Važne nadležnosti koje smetaju Dodiku i SNSD-u
Iako se u javnosti sad već godinama uvriježilo ili bolje rečeno nametnulo mišljenje kako je za SNSD najveći problem u tom zakonu to što nema saglasnosti s donedavnim koalicionim partnerima iz FBiH da sjedište Apelacionog suda bude u Banjoj Luci, nego se zagovaralo da ono bude u Istočnom Sarajevu, činjenica je da SNSD-u prije svega smeta nadležnost tog suda u pogledu procesuiranja krivičnih djela izvršenim u RS-u ,ali i nadležnosti koje bi Sud i Apelaciono odjeljenje Suda BiH imali u rješavanju imovinskih sporova između BiH i entiteta, kao i međuentitetskih sporova.
Naravno da je u ovom kontekstu veoma važno pitanje državne imovine kojom RS po svaku cijenu želi ovladati, a Nacrt zakona o Sudu BiH, kako se iščitava iz njegovih odredbi upravo Sudu BiH dodjeljuje i nadležnost za rješavanje takvih sporova.
Važno je reći da je prema Nacrtu zakona o Sudu BiH propisano da je Državni sud nadležan suditi za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom BiH i drugim zakonima BiH.
Ovakva nadležnost je propisana i sadašnjim zakonom i ova odredba pobija spin koji je plasiran kroz neke medije da se popustilo SNSD-ovom zahtjevu da Sud BiH i Apelaciono odjeljenje Suda BiH budu nadležni za suđenje u predmetima za krivična djela propisana Kaznenim zakonom i drugim „zakonima usvojenim u Parlamentarnoj skupštini BiH“.
Naime, poznato je da se SNSD protivi i negira zakone i izmjene zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, naročito onima u Krivičnom zakonu BiH prema kojima je kriminalizirano neprovođenje odluka visokog predstavnika, na osnovu kojeg je presuđen i Milorad Dodik, ali ako je i bilo pokušaja SNSD-a da ograniče nadležnosti Suda BiH da sudi prema zakonima usvojenim isključivo u PSBiH, onda u tome kako je vidljivo iz teksta Nacrta zakona o Sudu BiH nisu uspjeli.
Prema Nacrtu zakona o Sudu BiH koji će se danas naći pred Vijećem ministara BiH predviđeno je da će u periodu od godine dana Apelaciono odijeljene Suda BiH biti u Sarajevu, a da će u tom roku PSBiH donijeti izmjene zakona kojima će decidno odrediti sjedište tog odjeljenja Suda i to u entitetu RS.
S obzirom na to da ovaj zakon nije prošao javne konsultacije sigurno je da će kada ugleda 'svjetlo dana' odnosno kada dođe pred parlamentarce o njemu biti otvorena šira rasprava.
Povećava se broj članova VSTV-a
S druge strane Zakon o VSTV-u prošao je javne konsultacije i u narednom periodu trebalo bi biti poznato kakve su primjedbe i prijedlozi upućeni na taj zakon.
Iz Ministarstva pravde BiH ranije su objavili da novi Nacrt Zakona o VSTV-u rješava sva pitanja u skladu sa preporukama koje je ranije utvrdila Venecijanska komisija, Pribeov izvještaj, Greco preporuke i Izvještaji o BiH.
U obrazloženju predloženih rješenja navodi se da je između ostalog po preporuci Venecijanske komisije dopunjena odredba Nacrta Zakona da se na VSTV ne primjenjuju odredbe Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine i Zakona o upravi.
Također, novi Zakon o VSTV-u predviđa da to tijelo umjesto sadašnjih 15, broji 20 članova.
Buduće članove VSTV-a činila bi po četiri člana Vijeća iz svakog konstitutivnog naroda i dva člana iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog spola.
U Vijeću bi bilo osam članova koji su sudije, osam članova iz reda tužilaca i četiri člana koji nisu iz pravosudne zajednice.
U tom smislu značajno se povećava broja članova u VSTV-u koji nisu nosioci pravosudne funkcije.
Predviđeno je da dva člana biraju druga tijela i to jednog Vijeće ministara, a jednog Parlamentarna skupština BiH uz precizno propisane uslove, a po jednog člana birat će advokatske komore i to iz FBiH i RS.
U Nacrtu se navodi da je predviđena i uravnotežena zastupljenost sudija i tužilaca sa svih nivoa.
Ograničavanje mandata
Precizirana su pravila o sastavu Vijeća i prema Nacrtu za članove Vijeća ne mogu biti u isto vrijeme izabrane sudije kantonalnog i općinskog suda iz istog kantona, odnosno sudije okružnog i osnovnog suda sa područja tog okružnog suda, iz jednog kantonalnog, odnosno okružnog tužilaštva može biti izabran jedan člana Vijeća.
Po važećem zakonu izbor je vršen pojedinačno kada nekom članu istekne mandat, a članovi su mogli imati dva uzastopna mandata.
Sada se predlaže se da se član Vijeća bira na mandat od pet godina i ne može biti ponovo izabran na uzastopni mandat. Svi članovi Vijeća biraju se istovremeno. U slučaju prestanka mandata članu Vijeća, novi član ima mandat samo do isteka mandata člana koga je zamijenio. Provjera izvještaja o imovini i interesima svih izabranih članova Vijeća, prethodi preuzimanju dužnosti u Vijeću.
Raport podsjeća da su u Izvještaju Evropske komisije iz 2020. godine istaknuti nedostaci u pogledu nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti VSTV-a.
Tada je naglašeno da BiH kao ključni prioritet mora usvojiti novi zakon o VSTV-u koji će biti garant nezavisnosti pravosuđa u cilju jačanja nezavisnosti i odgovornosti VSTV-a.