Strateške sirovine poput aluminija i čelika postale su glavna vijest proteklih sedmica, budući da se upravo oko njih lome koplja za uvođenje carina. Prvo su SAD najavile uvođenje carina na spomenute robe Meksiku i Kanadi pa ih praktički isti dan odgodile na mjesec dana.
Naknadno je pak odlučeno kako će od 13. ožujka carina biti uvedene i to za sve zemlje, bez izuzetaka. Utjecaj carina na čelik bit će osjetan, ali ne i presudan, s obzirom na to da su američki izdaci na čelik lani su premašili vrijednost proizvodnje svega 11 posto.
Očekuje se kako će uvođenje carina najviše će pogoditi sektore poput automobilskog, avionskog te građevinarstva. Međutim, proizvodnja čelika u SAD nije rasla još od 2017. godine kao odgovor na carine koje su tada uvedene, dok je uvoz padao budući da je i potrošnja padala. Veće učinke carina osjetit će aluminij, budući da je SAD proizveo samo 750 hiljada tona primarnog aluminija, dok je neto uvezao 2,2 miliona tona pa tako SAD ipak više ovisi o uvozu aluminija nego čelika. U nastavku godine očekuje se daljnji rast cijene aluminija iznad 2.600 dolara po toni.
Cijena pšenice u mjesec je dana narasla za 1,3 posto te iznosi 236 eura po toni. Vrlo je izvjesno što će se događati s cijenom pšenice u budućnosti, s obzirom na to da se i na ovu robu očekuje uvođenje carina, a tim više jer su trgovinski partneri SAD najavili protumjere s uvođenjem carina na američke poljoprivredne proizvode. Ovakvom situacijom na tržištu bi najviše mogli profitirati poljoprivrednici EU, budući da je sve manje pšenice koja dolazi od Rusije.
Rusko poljoprivredno konsultantsko poduzeće IKAR smanjilo je prognoze usjeva pšenice u 2025. godini za čak dva miliona tona, na 82 miliona tona u osnovnom scenariju. Rusi mogu izvesti samo 10,6 miliona tona pšenice do kraja juna, čime je kvota srušena za čak 63 posto od nivoa iz prošle godine, što je problem za uvoznike koji su preferirali rusku pšenicu radi dampinških cijena. Očekuje se kako će cijena pšenice do kraja godine biti na nivou preko 240 eura po toni.
