Energetska kriza izazvana agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu dodatno je upozorila na potrebu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Iako neke članice Evropske unije, poput Švedske, iz obnovljivih izvora proizvode više od 50 posto energije, prosjek Evropske unije je znatno ispod toga. Naša zemlja proizvodi više od 40 posto energije iz obnovljivih izvora. Međutim, zabrinjava podatak da najveći postotak dolazi iz hidroelektrana, piše federalna.ba.
U saradnji s partnerima iz Slovenije stvari bi uskoro mogle biti unaprijeđene.
Rusko-ukrajinski rat ne samo da je rezultirao sve skupljom energijom nego je otvorio realnu mogućnost da je na tržištu bude sve manje. Uz ekološke motive, obnovljivi izvori energije sve više postaju i ekonomski neophodni.
„Zbog energetske krize te stvari se pripremaju maksimalno tako da nema više opreme koliko se to radi i zato smo htjeli da napravimo edukaciju“, kaže Darko Lihteneker, vođa Međupoduzetničkog centra pri Školskom centru Velenje u Sloveniji.
Bosna i Hercegovina iz obnovljivih izvora proizvede 42 posto energije. Skoro 90 procenata proizvedeno je u hidroelektranama. Solarne, vjetroelektrane, biogas i drugi izvori nisu dovoljno zastupljeni. Sporazum s partnerima iz Slovenije trebao bi unaprijediti stanje.
„Da na području Bosne i Hercegovine proizvedemo što više zdrave energije iz obnovljivih izvora. Normalno, za to treba osposobljen kadar“, ističe Almir Mujaković, predsjednik Udruženja Green energy.
„Planirano je da se napravi poligon za stručno osposobljavanje polaznika koji bi imali praktični i teoretski dio nastave kako bi bili osposobljeni za montere solarnih panela“, pojašnjava Muamera Planjac, direktorica Centra za obrazovanje odraslih iz Tešnja.
U energetski poligon u Velenju tamošnji školski centar je investirao dva miliona eura. Eduakcija ne podrazumijeva samo solarne elektrane, već i toplotne pumpe i drvnu biomasu.
Uz vlastita i sredstva iz fondova EU u Tešnju će graditi energetski edukacijski poligon koji će obrazovati stručni kadar za obnovljive izvore energije.
