Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji objavila je izveštaj pod nazivom “Stanje poricanja – Srbija 2025: Ratni zločinci kao zaslužni građani”, koji analizira način na koji se u Srbiji govori o ratnim zločinima.
U izvještaju se ukazuje da dominantni javni narativi i dalje ne obuhvataju sve žrtve ravnopravno, već se pažnja uglavnom usmjerava na stradanje srpskog naroda, dok se zločini počinjeni nad drugim narodima često prešutkuju, relativizuju ili osporavaju.
Prema izvještaju, identifikovano je najmanje 110 primera poricanja ratnih zločina iz devedesetih godina od strane vlasti u Srbiji tokom 2025. godini.
U istraživanju se navodi i da predstavnici vlasti narative o genocidu u Srebrenici povezuju i sa aktuelnim dešavanjima, poput studentskih protesta i blokada, aludirajući na to da su studenti i opozicija na antisrpskoj poziciji.
Direktorka Inicijative mladih za ljudska prava Sofija Todorović ukazuje na to da se genocid u Srebrenici u javnom diskursu veoma često poriče, uz izostanak prihvatanja njegove međunarodno utvrđene pravne kvalifikacije, prenosi beogradski Danas.
“Rezolucijom o Srebrenici građani su danonoćno zastrašivani, iako ona nije bila usmjerena protiv Srbije, već je posvećena žrtvama i sjećanju na njih.
Gotovo da ne postoji predstavnik institucija iz vladajuće strukture koji nije negirao genocid u Srebrenici“, navodi ona.
Čak i kada vlast govori o zločinima, izvještaj pokazuje da su česte prakse u kojima se izbjegava kontekst, činjenice se prešutkuju, dok se glorifikuje “junaštvo u odbrani zemlje”.