U 22 sata po srednjeevropskom vremenu počela je hitna sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koja je završila iza ponoći.
Na ovoj se sjednici razmatrala aktuelna situacija u našoj zemlji.
Kao što smo pisali, zahtjev za održavanje hitne sjednice ovog tijela uputila je Rusija. Rusija je zatražila sastanak nakon pisma koje je 25. aprila Vijeću uputila Cvijanović. Evo kako je tekla sjednica.
00:35 - Na kraju je riječ ponovo uzela Cvijanović koja je kazala da se ona i Schmidt obraćaju u svoje lično ime te da će to uraditi i Denis Bećirović na idućoj sjednici.
Također je kazala da ratom u BiH prijete političari iz FBiH, prije svega ministar odbrane Zukan Helez te ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak.
No, to ipak nije bio kraj jer se javio ambasador SAD koji je imao kratku ali ipak jaku intervenciju.
"Podsjetio BiH da se Schmidt obraća kao visoki predstavnik u svom punom kapacitetu. To nam piše i na pozivu", rekao je Wood.
00:15 - Vijeću se obratio i predstavnik Srbije Marko Đurić koji je kazao da je cilj rezolucija o Srebrenici u stvari tužba protiv Srbije te je pozvao Vijeće da povuče rezoluciju.
Đurić je citirao ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je kazao da će BiH tražiti ratnu odštetu od Srbije te je kazao da je najveći problem rezolucije što zanemaruje druge žrtve.
00:04 - Pred kraj sjednice Vijeća sigurnosti UN-a obratio se ambasador BiH Zlatko Lagumdžija. On je odgovorio na stavove ruskog ambasadora kazavši da Rusija krši Dejtonski sporazum i da zloupotrebljava Poslovnik Vijeća sigurnosti UN-a.
"Zabrinjavajuće je što se ovo Vijeće (sigurnosti) instrumentalizira, kao javna pozornica na štetu BiH. To nema nikakve veze sa zabrinutosti u BiH već sa zloupotrebom moći na Vijeću.
Ruska federacija je više puta naglasila svoju zabrinutost da u jednom dijelu BiH u maju prošle godine, ruski predsjednik je rekao, citiram, "klasični neokolonizatorski pristup zapadnih zemalja BiH je stvarna prijetnja implementaciji Dejtonskog sporazuma i podriva osnovne državnosti BiH, krši temeljan prava konstitutivnih naroda i podiže tenzije".
Sada imate priliku objasniti kako današnji sastanak podržava multietničku viziju zemlje, ako se pravimo da hitno imamo sastanak, na koji način ovo podržava Dejton?
Kako ovo nije kršenje prava konstitutivnog naroda? Ako bilo ko ovdje podiže tenzije, to ste vi", rekao je Lagumdžija.
23.59 Vijeću sigurnosti potom se obratio i ambasador Kine u UN-u.
"Dejton je imao jedinstvenu ulogu za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Bonske ovlasti koje su mu dodijeljene su namijenjene boljoj implementaciji Dejtonskog sporazuma.
Njihovo korištenje i imenovanje visokog predstavnika dovelo je do tenzija. Ne trebaju se smatrati stalnim, BiH treba nezavisno odlučivati o internim pitanjima. Izazovi za trodijelni sistem u BiH, imali su negativan utjecaj u BiH.
Međunarodna zajednica treba poštivati stavove tri etničke zajednice u BiH, u cilju mira. Zauzimanje strana, nametanje rješenja i sankcija samo će pogoršati etničke tenzije", kazao je kineski ambasador.
Dodao je da je oružani sukob u ex Jugoslaviji mračno poglavlje koje je odnijelo žrtve iz svih zajednica, uključujući i srebrenički masakr. Nadamo se da će sve etničke grupe u BiH raditi jedinstveno.
"Kina je uočila i rezoluciju o Srebrenici i kontroverze oko nje. Kina vjeruje da se predlagači rezolucije trebaju konsultovati sa ključnim stranama kojih se tiče i djelovati na osnovu konsenzusa.
Usvajanje rezolucije o kojoj ne postoji saglasnost nije u skladu sa promoviranjem mira i stabilnosti u BiH i regiji i Evropi i nije u skladu sa izvornom svrhom iskazivanja solidarnosti.
Mišljenje Kine o BiH je takvo da uvijek poštujemo suverenitet i teritorijalni integritet BiH", istakao je.
23:33 - Vijeću sigurnosti obratio se i ambasador SAD pri UN-u Robert Wood.
"Današnji sastanak je pokušaj da se Vijeće iskoristi da se naglasi etnonacionalistička prijetnja koja dolazi od jedne strane. Rusija koristi ovo Vijeće da ih u svoje svrhe prati.
SAD podstiče sve vlade da rade zajedno i da iskoriste odluke EU da otvore pregovore sa BiH. Svi lideri trebaju se kretati ka euroatlantskim integracijama.
Mi podstičemo da se izbjegavaju etnonacionalistike agende i da se dođe do transparentne uprave.
Destabilizirajuće radnje u BiH su suprotne euroatlantskim integracijama i Dejtonu.
Nastavak postupaka nekih lidera, uključujući Dodika, naročito poricanje genocida je nešto što izazova zabrinutost. Srebrenica nije bila greška, neumoljiva je činjenica da je genocid počinjen u Srebrenici.
To su utvrdili međunarodni sudovi. Pozdravljamo odluku visokog predstavnika da zabrani učešće na izborima osobama koje su počinile genocid. To ne treba biti kontroverza.
Političari koji insistiraju na podjelama štite svoje interese. RS i Dodik su primjer, oni ubrzavaju korake da potkopaju institucije i poziva na disoluciju države. Njegova opasna postupanja i secesionistička retorika prijete miru i stabilnosti regiona.
Sankcije Dodiku i onima koji su omogućili njegove antidejtonske i korumpirane akcije će se nastaviti i u budućnosti u BiH.
Mi cijenimo ono što radi visoki predstavnik, a to je ključ da međunarodna zajednica zna šta se dešava.
OHR ima ključnu ulogu da se osigura provedba građanskih aspekata Dejtona, to je ključno za osiguranje ključnih institucija, uključujući pravosuđe, da funkcioniraju, bez obzira na pokušaje određenih političara da to potkopavaju.
Dok BiH ne ispuni sve kriterije Ured mora ostati. SAD će pružati podršku suverenitetu, integritetu i multietničkom karakteru BiH.
Dajemo podršku Dejtonu što je temelj za mir i borit ćemo se protiv antidejtonskog djelovanja. Dajemo podršku OHR-u koji brani Dejton i bori se protiv etnonacionalizma i korupcije", rekao je Wood.
23:09 - Nakon izlaganja Cvijanović i Schmidta, Vijeću sigurnosti se obratio stalni predstavnik Rusije u Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.
On je imao zapaljiv i odvratan govor.
"Razlog sastanka je iznenadno pogoršanje situacije u BiH, što se lako može još pogoršati. Cvijanović je poslala pismo Vijeću sigurnosti sa zahtjevom za vanrednu sjednicu. Ovo je poziv na uzbunu iz RS, na situaciju koja se sporno razvija.
Rat u BiH je odnio 100.000 života, to je bilo jedno od najkontradiktornijih poglavlja u učešću međenarodne zajednice.
Nije bilo blagonaklonih strana, niti krvožednih strana, svaka strana ima nešto da kaže onoj drugoj. Srebrenica nije jedina mrlja.
Rusija kao jedan od garanta sporazuma i čan Vijeća, nema prava da okrene glavu", rekao je ambasador Rusije.
Dalje je naveo da je Dejton označio kraj brutalnog međunarodnog sukoba, ali da događaji posljednjih mjeseci svjedoče kršenju sporazuma.
"BiH danas je uglavnom izgubila status suverene i nezavisne države. Teško je shvatiti da u srcu Evrope u 21. vijeku ima građanin Njemačke koji se predstavlja kao visoki predstavnik.
On funkcioniše ispred male grupe stranih država i koristi nezakonito bonske ovlasti. Ponaša se kao monarh. Posljednjih godina je uspio da podijeli državu", naveo je Nebenzja.
Onda je kazao kako u Ustavnom sudu BiH djeluju i stranci kao sudije te da ovo tijelo nije popunjeno.
"Situacija u BiH je na ivicu konflikta i može se oteti kontroli zbog predstavnika u UN koji su sponzori i koji su podržali rezoluciju o Srebrenici. Predložena je bez saglasnosti članova Predsjedništva BiH.
Ovdje je došlo do kršenja Ustava BiH. Iskoristili su priliku da predlože rezoluciju koja je provokativna. Cvijanović se kategorično protivi ovoj rezoluciji.
Ovo je namjerno kršenje Dejtona i nečuveno oduzimanje funkcija Predsjedništva BiH. Ne možete zamisliti posljedice ovoga, a ne može zaključiti da se kriza neće preliti izvan granica BiH i da neće destabilizirati Balkan.
Neviđeno je i cinično da ovaj nevjerovatan dokument predloži Njemačka, koja je u 2. svjetskom ratu počinila najveći zločin.
Rezolucija o Srebrenici je jednostran i politički obojen dokument koji nema ništa sa navedenim ciljem - sa čuvanjem sjećanja na žrtve tragedije iz 1995. i pomirenjem u BiH.
Autori žele iskoristiti Generalnu skupštinu i dokumentom usmjeriti historijske tokove u svoje svrhe i interese.
Dokument ne doprinosi povjerenju u BiH i ako bude stavljen na glasanje može izazvati lančanu reakciju u cijelom svijetu", zaključio je ruski ambasador.
22:50 - Schmidt je dalje u obraćanju objasnio kakve je izmjene Izbornog zakona nametnuo, a koje iz RS smatraju početkom i uzrokom krize u BiH.
"Imao sam priliku implementirati prijedloge OSCE-a i OHR-a za integritet izbora i da se osuđeni i presuđeni ratni zločinci, bez obzira da li su osuđeni za genocid ili ratne zločine, ne smiju kandidirati na izborima.
Sigurnosna situacija u BiH do sada nije vidjela odgovore na provokacije.
Althea i visoki predstavnik su instrumenti mira i bit će tu do finalne faze evropskih integracija, kada će se raspustiti Dejtonska pravila. Do tada moraju ponuditi povjerenje, barem ljudima u BiH.
BiH želi pristupiti EU i to je dobar put.
Mirovni sporazum je osigurao napredak do ove tačke i neizostavan je element mirne budućnosti u BiH i ovoj regiji. Vjerujemo da trebamo ostati posvećeni tom putu.
Podsjećam političke aktere na obavezu da se pridržavaju mirovnog sporazuma i da sarađuju sa mojim uredom. Pismo kao ono koje smo primili od gospođe Cvijanovič ne ispunjavaju dužnost onih na pozicijama, upravo suprotno.
Moramo govoriti o ljudima koji se ne obraćaju danas već onim koji se brinu za sve i budućnost BiH. Moramo raditi zajedno.
22:44 - Nakon Cvijanović, obratio se visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, na čijem obraćanju je insistirala diplomatska misija SAD u Vijeću sigurnosti UN-a.
On je, blago rečeno, kazao da Cvijanović ne govori istinu.
"Moj zadatak je da nadgledam implementaciju mirovnog sporazuma i o tome izvještavam Vijeće sigurnosti UN-a.
Čast mi je da sveobuhvatno izvijestim ovo tijelo o postignutom u proteklih šest mjeseci, osim toga, tema današnje vanredne sjednice je da se dodatno obratim i cijenim priliku da kratko predstavim procjenu stanja.
Nažalost, pismo gospođe Cvijanović koje smo mogli pročitati ne poštuje ispravno činjenice i pravni okvir BiH, tako da shvatate da nećemo odgovarati na riječi koje bih ocijenio kao uvrede.
Ovo nije mjesto da na takav način govorimo jedni o drugima, ovo je mjesto gdje razgovaramo jedni s drugima, ali pozivam na više tačnosti.
Jedino što vidm je zlonamjerno pogrešno tumačenje. Prema Dejtonu, postoje entiteti koji su i prema Ustavu dijelovi BiH. Niko nema namjeru da raspusti bilo koji od tih dijelova.
Ne znam ko je profesor, ali je u krivu, RS je integrisani dio BiH. Postoje li prijetnje po mirovni sporazum? Da. Predsjednik RS i zvaničnici često napadaju Dejton kroz zapaljivu retoriku o otcjepljenju i odvajanju RS.
Dodik je izjavio da Bošnjaci mogu imati 25 posto teritorije, a ostatak im ne pripada. Neki su to protumačili kao poziv na etničke incidente. To je antidejtonski, neustavno.
Nažalost, postoje svjesni napori da se dovede u pitanje mir i stabilnost. EUFOR i visoki predstavnik usaglašeni su u ocjeni stabilnosti.
Prema zvaničnoj procjeni EUFOR-a, sigurnosna situacija se stabilizirala u vojnom smislu, izazovi se pojavljuju zbog političkih tenzija. Njih vidim kao nešto što se pokreće retorikom i djelovanjem predstavnika entiteta RS.
Nešto od toga ste upravo vidjeli. Srećom, te tenzije još nisu prerasle u nasilje. Nasilje protiv povratnika svih etničkih grupa se dešava.
Moja procjena je da BiH može doći u situaciju ozbiljne političke nestanilnosti, ali to se može spriječiti povratkom na ispunjavanje Dejtona, naročito u vrijeme kada EU nudi put ka integracijama.
Moja procjena je da je ovo posljedica retorike i djelovanja političkih lidera RS.
Eskalacija na koju nas upozoravate danas je manipulativna.
Podrivanje institucija i ustavnog poretka je ključni izazov zbog kojeg moramo uvesti ako je potrebno i ako je u skladu sa Ustavom, da se popune praznine pravne, poštovanje prava za sve.
22:22 - Cvijanović je visokog predstavnika Christiana Schmidta i pojedine strane diplomate u Bosni i Hercegovini više puta optužila za "kolonijalno ponašanje".
Ocijenila je da se stavovi Republike Srpske "često pogrešno, tendenciozno prikazuju".
Također je više puta poručila da RS ne krši Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine. Požalila se i na intervencije Schmidta kojeg je nazvala "neimenovanim stranim državljaninom".
22:15 - "Izazovi s kojima se suočavamo u posljednjim godinama prijete ne samo Ustavu BiH, nego i stabilnosti i sigurnosti zemlje, i čak regionu Zapadnog Balkana", počela je svoje obraćanje Željka Cvijanović.
"Oni koji uporno drže BiH u protektoratu zaobilaze i ti je autokratsko ponašanje i time se sprečava pomirenje među našim narodima, upravo to doprinosi prijetnjama.
Trenutno postoji nekoliko izazova za vodstvo. Uglavnom se manipuliše i to iniciraju domaći i međunarodni politički akteri koji žele ponovo pisati Dejtonski sporazum i Ustav, zakone i međunarodno pravo.
Ove prijetnje mogu se podijeliti u četiri kategorije: ometanje unutrašnje politike i demokratskih procesa, upotreba prijetnji ili sile ili nasilja, nepoštivanje vladavine prava, krešenje međunarodnog prava, ometanje u izbore".
Članica Predsjedništva BiH na početku je zahvalila na prilici da se obrati Vijeću sigurnosti UN-a i da izrazi svoje poglede na situaciju u ovoj zemlji.
"Predsjedništvo BiH kao kolektivno tripartitno tijelo, ja sam izabrana uime jednog od dva entiteta, druga dva člana su izabrana iz druga dva entiteta pod imenom Federacija BiH.
Ovo pokazuje da BiH ne predstavlja jednu izbornu jedinicu kad je riječ o izboru zajedničkih institucija u BiH.
Ovo također ukazuje da Ustav BiH uređen kako bi postavio dva autonomna entiteta i tri konstitutivna naroda s mehanizma podjele vlasti tako da svaki konstitutivni narod može uživati zaštitu da će doći pod dominaciju druge etničke grupe u i da će svi u učestvovati u upravljanju države pod jednakom uslovima", rekla je, između ostalog, u svom obraćanju putem video linka Željka Cvijanović.
---
