Skrivena masnoća koja okružuje organe i nakuplja se u jetri može tiho štetiti arterijama, čak i kod ljudi koji izgledaju mršavo
Veliko istraživanje sa Univerziteta McMaster u Kanadi, koje je analiziralo podatke više od 33.000 odraslih, otkrilo je zabrinjavajuće trendove.
Naučnici su utvrdili da je visceralna masnoća, ona koja se nakuplja oko unutrašnjih organa, snažno povezana sa zadebljanjem i začepljenjem karotidnih arterija koje opskrbljuju mozak krvlju.
Suženje ovih arterija glavni je faktor rizika za moždani udar, a može ukazivati i na probleme sa krvnim sudovima srca.
Kraj ere BMI-ja
Rezultati objavljeni u časopisu Communications Medicine dovode u pitanje dugogodišnje oslanjanje na indeks tjelesne mase (BMI).
"Ovo istraživanje pokazuje da visceralna i jetrena masnoća doprinose oštećenju arterija čak i kada su holesterol i krvni pritisak u granicama normale", izjavio je profesor Russell de Souza.
Profesorica Sonia Anand dodaje da se po izgledu ne može uvijek zaključiti ima li neko visceralnu masnoću. Ova vrsta masti je metabolički aktivna i opasna jer je povezana s upalama koje direktno oštećuju arterije.
Nova definicija pretilosti
Međunarodni stručnjaci predlažu radikalnu promjenu: umjesto samo BMI-ja, u dijagnozu pretilosti treba uključiti obim struka i omjer struka i visine. Prema novim kriterijima, broj osoba koje se smatraju pretilima porastao bi za nevjerovatnih 60%.
Osobe bi se mogle smatrati pretilima čak i ako im je BMI manji od 30, ukoliko imaju:
- Obim struka veći od 94 cm za muškarce i 80 cm za žene.
- Povišen omjer struka i visine.
Istraživanje sa Harvarda pokazalo je da osobe sa "antropometrijskom pretilošću" (višak oko struka uz normalnu težinu) imaju tri puta veći rizik od oštećenja organa i dijabetesa tipa 2.
Borba protiv krize zdravlja
Ovi podaci dolaze u trenutku kada se višak kilograma povezuje sa najmanje 13 vrsta raka i drastičnim porastom dijabetesa kod osoba mlađih od 40 godina. U Velikoj Britaniji se već uvode stroge mjere, poput zabrane reklamiranja nezdrave hrane na internetu i ograničavanja TV reklama prije 21 sat, kako bi se suzbila ova rastuća kriza.
Stručnjaci zaključuju da je ključ u personalizovanim strategijama prevencije i korištenju savremenih slikovnih metoda (poput MRI-ja) za otkrivanje "skrivenih" ubica u našem tijelu.