Prije sedam dana Raport je objavio odgovor Suda BiH na naš pisani upit o tome može li  Milorad Dodik, bivši predsjednik entiteta RS, shodno pravnim posljedicama osude biti predsjednik SNSD-a ili ne može.

U detaljnom odgovoru i tumačenju Suda BiH poslanom Raportu proizašla je jasna, zakonska činjenica da Dodik ne može vršiti ni dužnost predsjednika stranke.

Sada je Sud BiH detaljno obrazloženje o tome zbog čega shodno pravnim posljedicama osude Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a poslao i Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja je uprkos pravnim posljedicama presude ovjerila učešće SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika RS, s potpisom Milorada Dodika.

Obrazloženje Suda BiH prosljeđuju u Banju Luku

Prema onom što proizilazi iz pojašnjenja Suda BiH, CIKBiH je bio u obavezi da prije nego što je ovjerio učešće SNSD-a na izborima s Dodikovim potpisom, upozna i registracioni sud u Banjoj Luci o tome, pa da onda vide kakav bi odgovor dobili na pitanje, je li Dodik upisan ili nije kao predsjednik stranke.

Raport saznaje da je CIKBiH sada odlučio dopis Suda BiH proslijediti Osnovnom sudu u Banjoj Luci kod kojeg je registriran SNSD kao politički subjekt i Milorad Dodik naveden kao predsjednik te stranke.

Pokušali smo kontaktirati Jovana Kalabu, predsjednika CIKBiH kako bi nam pojasnio detalje daljih, eventualnih postupanja CIK-a u ovom slučaju a nakon što su dobili dopis Suda BiH , ali on nije odgovarao na naše telefonske pozive.

Podsjećamo, osim Kalabe, da CIK BiH  treba ovjeriti učešće SNSD-a s Dodikovim potpisom za takvu odluku bili su i članovi Ahmet Šantić, Željko Bakalar, Vlado Rogić, Irena Hadžiabdić i Vanja Bjelica- Prutina, koja je i najopširnije obrazlagala svoj stav o tome da CIKBiH treba dati saglasnost na SNSD-ovu ovjeru i sa Dodikovim potpisom.

Suad Arnautović, član CIKBiH bio je jedini protiv odluke da Komisija ovjeri zahtjev SNSD-a za učešće na izborima s Dodikovim potpisom. On je ranije, javno na sjednici CIK-a dao detaljno obrazloženje zbog čega CIKBiH ne treba dati ovjeru SNSD-u s Dodikovim potpisom, a s njegovim obrazloženjem korespondira i ono Suda BiH koje je kao odgovor na upit prvo dobio Raport, a sada je dostavljeno i CIK-u BiH.

Nadležnost na registracionom sudu

Raport je članicu CIK-a BiH Vanju Bjelicu-Prutina pitao da li je upoznata s dopisom Suda BiH CIK-u, kako ga komentira i ostaje li pri ranijem stavu o ovjeri SNSD-a za učešće na izborima s Dodikovim potpisom.

"Upoznata sam s dopisom Suda BiH . Ostajem pri mišljenju koje sam iznijela na sjednici Komisije prilikom ovjere tog političkog subjekta za učešće na izborima. Taj stav je potvrđen odlukom Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Sva pitanja u vezi s pravnim posljedicama koja se odnose na to  da li određena osoba može vršiti funkciju predsjednika ili ne, treba da riješi registracioni sud, i mišljenja sam da taj dopis, kao i prvostepenu i drugostepenu odluku treba dostaviti  na nadležno postupanje, nadležnoj instituciji, u ovom slučaju registracionom sudu", kazala je za Raport članica CIKBiH Vanja Bjelica-Prutina.

Na pitanje da li se i ona kao članica CIK-a i kompletan CIKBiH trebali više baviti pravnim posljedicama presude Miloradu Dodiku, a na koje su se referirali i u odluci CIK-a o prestanku mandata Dodiku, Bjelica- Prutina kaže da i dalje smatra da je CIKBiH donio ispravnu odluku.

"Jer ta odluka je potvrđena i od Apelacionog odjeljenja Suda BiH koje je u obrazloženju svoje odluke naglasio da navedenim pitanjem treba da se bavi registracioni sud. Moj stav je potvrdilo i Apelaciono odjeljenje Suda BiH", kaže Bjelica-Prutina za Raport.

I dalje otvorena pitanja

Nakon svega i dalje je otvoreno pitanje zašto je Sud BiH tek nakon ovjere SNSD-a za učešće na izborima u RS s Dodikovim potpisom poslao dopis CIK-u BiH i zašto se na činjenicu da Dodik ne može biti predsjednik stranke uopšte nije obaziralo Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH koje je odbilo žalbu Nebojše Vukanovića upravo na odluku CIKBiH da ovjeri učešće SNSD-a u izbornom procesu s Dodikovim potpisom.?

Faktički, danas imamo dva tumačenja iz Suda BiH. Po jednom i CIKBiH i Osnovni sud u Banjoj Luci trebali su provesti pravne posljedice presude Miloradu Dodiku, te ga jedni izbrisati iz sudskog registra kao predsjednika, a drugi ne dati ovjeru SNSD-u za učešće na izborima s Dodikovim potpisom.

Drugo tumačenje i to ono Apelacionog odjeljenja Suda BiH koje je odbilo Vukanovićevu žalbu, smatra da je CIKBiH ispravno postupio, a da su se pitanjem predsjednika SNSD-a trebali baviti u Osnovnom sudu u Banjoj Luci.

Ranije su zagovornici ovjere SNSD-a za učešće na izborima s Dodikovim potpisom pojašnjavali da oni nemaju obavezu i nadležnost da bilo koga brišu iz evidencija predsjednika stranke kod sudova, međutim u ovom slučaju, kako je s pravne strane pojašnjeno ranije Raportu, pravne posljedice presude nastupaju zakonski po automatizmu i te posljedice presude ne provodi sud koji je donio presudu, nego sve institucije moraju voditi računa o pravnim posljedicama neke presude, pa tako u ovom slučaju i CIKBiH i Osnovni sud u Banjoj Luci.

Bjegunac od pravosuđa

Naravno, pisati o pravnim posljedicama presude Miloradu Dodiku, a ne spomenuti činjenicu da u Sudu BiH postoje njegovi simpatizeri koji su učestvovali i u njegovom tajnom dolasku u tu instituciju u julu ove godine dok je bio bjegunac od pravosuđa, bilo bi nemoguće. 

Upravo ta podrška Dodiku od pojedinaca u Sudu BiH pojašnjava dijelom kompletnu konfuziju koja je nastala i oko pravnih posljedica presude, o kojima je računa prvo trebalo voditi Apelaciono odjeljenje Suda BiH koje je odbilo Vukanovićevu žalbu, dajući na taj način za pravo CIK-u kojem je to danas alibi da su ispravno postupili.