Bosna i Hercegovina je u prva četiri mjeseca ove godine ( januar-april) ostvarila ukupan obim razmjene od 14,93 milijarde KM, što je više za 0,09 posto, odnosno 13.339 KM u odnosu na isti period prošle godine, pokazuje analiza Vanjskorgovinske komore BiH (VTK BiH).
Od toga, ukupna vrijednost izvoza iznosi 5,47 milijardi KM, što je manje za 477 miliona KM ili 8,03 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 9,46 milijarde KM i veći je za 491 milion KM ili 5,48 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Znaci oporavka
Godišnja kretanja vanjskotrgovinske razmjene pokazuju znake oporavka, što je posebno izraženo rastom izvoza u aprilu kada je ostvaren porast izvoza u odnosu na mart ove godine, ali i u poređenju s aprilom prošle godine.
"Tako imamo smanjenje deficita izvoza za 93 miliona KM u poređenju sa kvartalnim izvještajem, te povećanje pokrivenosti uvoza izvozom za jedan posto.
Negativna kretanja vanjskotrgovinske razmjene moramo uzeti sa odgovarajućom rezervom, jer je dosadašnja praksa pokazala smanjen obim izvoza i privrednih aktivnosti početkom godine.
Dodatno, ključne ekonomske projekcije za 2024. godinu imaju pozitivan trend, pa uz smanjenje inflacije i pozitivne projekcije rasta evropske privrede možemo očekivati poboljšanja vanjskotrgovniske razmjene tokom godine", navodi se u analizi VTK BiH.
Od zemalja Evropske unije, našeg glavnog trgovinskog partnera, najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Italije (12,4 posto), Austrije (10 posto), Njemačke (7,5 posto), Slovenije (6,2 posto), Hrvatske (5,68 posto). Od zemalja CEFTA-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije (20,8 posto).
Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. „ostala tržišta“ gdje je zabilježen rast izvoza na tržište Turske (26,8 posto).
Rast uvoza
Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza, gdje je iz većine zemalja EU evidentiran rast uvoza. Najznačajnija uvozna tržišta su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.
Kada je riječ o proizvodima i tarifama, najveći pad je ostvaren kod izvoza električne energije. Izvoz električne energije je smanjen za 281,58 miliona KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu.
U sektoru „rude, metali i proizvodi“ izvoz je smanjen za 167,1 miliona KM ili 14 posto, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza tekstilne industrije od 66 miliona KM.
Od proizvoda koji imaju rast izvoza treba spomenuti proizvode namjenske industrije gdje je zabilježeno povećanje izvoza od 66 miliona KM u referentnom periodu.
Inflatorna kretanja
Procentualno najveći rast ostvaren je kod izvoza tarife „oružje i municija“ za 97 posto, izvoza proizvoda agroindustrijskog sektora u iznosu od 31 milion KM ili 9,35 posto, te tu je i rast farmaceutskog sektora od skoro 70 posto ili 17 miliona KM.
"Ohrabrujuće djeluje smanjene inflatornih kretanja u BiH i okruženju, čime se značajno utiče i na stabilizaciju cijena sirovina i repromaterijala.
Projektovane vrijednosti inflacije u ovoj godini kreću se između 2,5 do tri posto što je približno željenim ciljevima postavljenim od vodećih ekonomija EU i svijeta.
Projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda i industrijske proizvodnje daju nadu da će i negativna kretanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa početka ove godine biti amortizovana, te pozitivno utjecati na nivo ekonomske aktivnosti u BiH", navodi se u analizi VTKBiH.
