Prema novom istraživanju, već 100 popušenih cigareta tokom života može biti dovoljno da poveća rizik od srčanih bolesti i smrtnog ishoda.
Istraživači sa Univerziteta Johns Hopkins pratili su navike pušenja više od 300.000 odraslih osoba skoro 20 godina. Otkrili su da muškarci i žene koji su pušili samo dvije cigarete dnevno imaju 60% veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u odnosu na osobe koje nikada nisu pušile.
Također, pušači su imali 50% veći rizik od srčanih bolesti, navodi studija objavljena u časopisu PLOS Medicine.
Dr. Jennifer Miao, kardiologinja sa Yalea, ističe da je pušenje dobro poznat faktor rizika za srčane bolesti:
Oštećuje unutrašnji sloj krvnih sudova i ubrzava razvoj naslaga i kardiovaskularnih bolesti.
Povezano je s poremećajima srčanog ritma, poput atrijalne fibrilacije, i povećava rizik od moždanog udara.
Studija pokazuje da samo smanjenje broja cigareta možda nije dovoljno da poništi već nastalu štetu. I bivši pušači, iako prestanu, više od 20 godina nakon prestanka i dalje imaju povišen rizik od srčanih bolesti, iako je on manji nego kod trenutnih pušača.
Podaci Američkog udruženja za borbu protiv raka pluća pokazuju da je stopa pušenja među odraslima u SAD pala sa oko 42% u 1965. na približno 12% u 2022. godini, što predstavlja pad od preko 70%. Međutim, broj ljudi koji puše manje od 15 cigareta dnevno porastao je za 85% u istom periodu.
Dr. Erfan Tasdighi, koautor studije, naglašava:
Čak i manje od jedne cigarete dnevno može povećati rizik od brojnih kardiovaskularnih problema i to nije nimalo beznačajno.
Dr. Miao priznaje da je prestanak pušenja za mnoge pacijente izuzetno težak:
Važno je razumjeti da je to mnogo lakše reći nego učiniti. Pacijentima treba pružiti odgovarajuću podršku i terapiju.
Najveće koristi od prestanka pušenja javljaju se u prvih deset godina, ali potrebno je vrijeme da tijelo potpuno oporavi i postigne nivo rizika osobe koja nikada nije pušila. Ipak, pozitivni efekti počinju odmah nakon prestanka: rizik odmah i značajno opada.
Glavna poruka studije je da nijedna količina cigareta nije sigurna i da je najbolje potpuno prestati pušiti što ranije. Autori studije naglašavaju da ljekari trebaju prilagoditi način procjene navika pušenja, jer broj popušenih kutija godišnje možda ne odražava stvarni dugoročni rizik.
Potrebno je nijansiraniji pristup koji uzima u obzir status pušenja i intenzitet, jer bilo da je riječ o jednoj cigareti dnevno ili jednoj tjedno, nijedna količina nije sigurna, zaključuje dr. Miao.