Globalni ekonomski izazovi, koji se ogledaju u nastavku inflatornih pritisaka koji opterećuju svaki kućni budžet u BiH, kao i dalje visoke cijene energenata i hrane - neki su od ključnih razloga zbog kojih je iznimno važna činjenica što je u centru nedavno potpisanog programskog dokumenta o uspostavi bh. vlasti fiskalna reforma, uključujući smanjenje poreznog opterećenja na rad, piše Večernji list.
Niz važnih reformi
Kada se tome doda i kako nas u ovoj godini očekuje smanjena ekonomska aktivnost, odnosno i određena recesija kao posljedica borbe protiv inflacije, jasno je kako je od iznimnog značaja navrijeme iskoristiti prostor koji se pojavio kroz višak prikupljenih poreza, a slijedom čega bi se mogla napraviti reforma u smjeru smanjenja poreznoga opterećenja, što bi posljedično vodilo i rastu neto plaća.
Večernji list tvrdi da je imao uvod u dokument HDZ-a BiH i Osmorke "Smjernice, načela i ciljevi djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti" te da je vidljivo kako su među prioritetima reforme u području socijalne politike i ekonomije, a koje su, ističe se, ključne za nužno poboljšanje kvalitete života stanovništva BiH i najvažniji su programski segment u smislu konkretnog, mjerljivog napretka koji trebaju prepoznati i osjetiti svi ljudi u BiH.
Među njima je i reforma u oblasti fiskalne politike, kao i smanjenje poreznog opterećenja rada te uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada. Važan dio reformskog paketa odnosi se i na povećanje mirovina i plaća, a posebice minimalne mirovine i plaće. Struka je tijekom ove godine u više navrata tražila reforme koje će smanjiti pritisak na rad, kao i ključne poteze koji se trebaju povući radi smanjenja udara inflacije na stanovnike.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić nedavno je na Facebooku poručio kako je početkom ove godine upućivao na potrebu da se dio rasta prikupljenih poreza, zbog inflacije, vrati privredi i radnicima kroz niže poreze i doprinose kako bi se zadržala razina bruto plaće, a povećala neto plaća. Dokument na osnovi kojega će i novi federalni partneri formirati vlast važna je karika suočavanja i s budućim izazovima, a napose onima koji se odnose na moguću pojavu recesije.
Politička stabilnost
Jasno je kako je bosanskohercegovačka privreda uveliko ovisna o kretanju na tržištima Evropske unije, tako da svaki poremećaj, bilo da je riječ o recesiji, odnosno usporavanju ekonomskih aktivnosti, bilo smanjenju likvidnosti, ima izravne posljedice na domaću ekonomiju, poglavito onu izvozno orijentiranu. Tome u prilog idu i brojke koje pokazuju kako je BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU u 2021. učestvovala sa 72,1 posto izvoza i 65,8 posto uvoza. Očekivano, usporavanje ekonomskih aktivnosti u ovoj godini imat će posljedice i kada je riječ o nivou direktnih stranih investicija, što dodatno upućuje na potrebu da vlast na svim razinama ubrza korake koji trebaju olakšati ulaganja svim zainteresiranima.
Pritom je, kako bi se ekonomske politike planirale, nužno imati usvojene budžete na svim nivoima, a što je jedan od važnih segmenata programske osnove. Upravo s tim na umu, od iznimne je važnosti imati navrijeme uspostavljenu vlast na svim nivoima, izbjeći eventualne blokade u tim procesima te krenuti u realizaciju reformskih paketa kojima se BiH može pokušati izboriti s brojnim izazovima, kako trenutačnima tako i onima koji nas tek čekaju, navodi Večernji.
