U potrazi za efikasnijom i ekološki prihvatljivijom vožnjom, sve više proizvođača automobila uvodi tehnologije koje smanjuju potrošnju goriva i emisiju štetnih gasova.
Jedna od najrasprostranjenijih je start-stop sistem, koji je postao standardna oprema u većini novih vozila.
Kako funkcioniše start-stop tehnologija?
Princip rada je jednostavan – kada vozilo stane, recimo na semaforu, motor se automatski gasi, a ponovo se pali čim vozač pritisne kvačilo ili otpusti kočnicu. Ovaj sistem obećava štednju goriva i smanjenje emisije ugljen-dioksida, što ga čini važnim saveznikom u gradskoj vožnji.
Najveće uštede postižu se u gradskim uslovima gdje su česta zaustavljanja i kretanja. Testovi pokazuju da potrošnja goriva može biti smanjena i do 10%, u zavisnosti od gustine saobraćaja i stila vožnje. Pored finansijske koristi, ovakav način vožnje doprinosi i manjem zagađenju zraka, što je posebno važno u urbanim sredinama.
Mane start-stop tehnologije
Ipak, sistem ima i lošu stranu. Često gašenje i paljenje motora dodatno opterećuju akumulator i elektropokretač. Zbog toga su automobili sa start-stop funkcijom opremljeni snažnijim i skupljim akumulatorima, što povećava troškove održavanja. Također, vozači ponekad mogu primijetiti kratko kašnjenje prilikom ponovnog pokretanja motora, što može biti neugodno u gustim saobraćajnim uslovima.
Kada start-stop sistem nema efekta?
Važno je znati da ova tehnologija nema veliki značaj na otvorenim putevima i autoputevima, gdje se vozilo rijetko zaustavlja. Dakle, najveća štednja goriva ostvaruje se isključivo u gradskoj vožnji, dok za one koji većinu vremena provode van grada – start-stop funkcija ne donosi značajne koristi.