Samo jedna sekunda loše preglednosti tokom vožnje dovoljna je da bezazleno putovanje pretvori u tragediju. Iako većina vozača vjeruje da su im retrovizori pravilno podešeni, statistike saobraćajnih nesreća pokazuju sasvim drugačiju sliku. U gradovima, gdje je sve više biciklista i vozača skutera, pravilno uklanjanje mrtvog ugla više nije samo preporuka, već ključni korak za sprečavanje nesreća.
Vožnja se u suštini svodi na pravilno praćenje vizuelnih informacija. Međutim, veliki broj vozača svakodnevno vozi s lažnim osjećajem sigurnosti, oslanjajući se na retrovizore koji nisu pravilno podešeni. Ono što izgleda kao sitnica može stvoriti opasni mrtvi ugao – dio ceste koji vozač ne vidi, a koji je odgovoran za veliki broj bočnih sudara u gradovima i na autoputevima.
Iako je broj saobraćajnih nesreća u Evropskoj uniji blago opao, Evropski opservatorij za sigurnost na cestama (ERSO) upozorava na zabrinjavajući trend, veliki broj nesreća uzrokovan je „greškom posmatranja“, odnosno nepravilno podešenim retrovizorima. Takve greške najčešće se dešavaju prilikom promjene saobraćajne trake, kada motociklisti, biciklisti ili vozači skutera potpuno nestanu iz vidnog polja.
Problem je posebno izražen u gradovima. Evropski podaci pokazuju da čak 70 posto smrtnih slučajeva u urbanom saobraćaju čine najugroženiji učesnici, poput pješaka, biciklista i motociklista. Ako su vanjski retrovizori okrenuti previše prema unutra, mrtvi ugao postaje još veći.
Stručnjaci upozoravaju da pravilno podešavanje retrovizora nije stvar ličnih navika, već pitanje sigurnosti.
„Retrovizor koji prikazuje previše karoserije vozila troši dragocjeni ugao gledanja koji bi trebao služiti za uočavanje vozila u susjednim trakama“, ističu stručnjaci za sigurnost saobraćaja.
Evropska komisija je zbog toga od 2024. godine uvela obavezu da sva nova vozila registrovana u Evropskoj uniji imaju sistem za detekciju mrtvog ugla (BSD). Ova tehnologija pomoću senzora i kamera upozorava vozača zvučnim ili vizuelnim signalom kada se u mrtvom uglu nalazi drugo vozilo ili učesnik u saobraćaju.
Ipak, prosječna starost automobila na cestama i dalje je veća od 13 godina, što znači da se milioni vozača i dalje moraju oslanjati isključivo na pravilno podešene retrovizore.
Stručnjaci savjetuju da unutrašnji retrovizor bude podešen tako da obuhvati cijelo zadnje staklo, dok vanjske retrovizore treba okrenuti prema van sve dok se bočna strana vlastitog automobila gotovo potpuno ne izgubi iz vidnog polja. Na taj način mrtvi ugao se značajno smanjuje.
U vrijeme sve gušćeg saobraćaja i sve većeg broja učesnika na cestama, pravilno podešeni retrovizori i stalna pažnja mogu biti presudni za izbjegavanje teških saobraćajnih nesreća.