Knjiga autora Vedada Drljevića "Mahalama Sarajeva" uskoro će se pojaviti na policama Buybooka.
Ova najava izazvala je veliki interes čitalaca, a Drljević u intervjuu za Raport govori da je knjiga "Mahalama Sarajeva" lagana šetnja padinskim mahalskim ulicama Sarajeva u kojoj on priča o historijskim činjenicama vezanim za te sokake, značajnim događajima, više ili manje poznatim ličnostima koje su u tim starim četvrtima ostavile svoj uticaj i pečat, spominju se značajniji objekti koji se tu nalaze ili su se nekada nalazili.
Specifične sarajevske ulice
“Priča se o porijeklu naziva ovih mahala i njihovih ulica, priča se o svemu što bi moglo biti interesantno čitaocu a vezano je za ove padinske sarajevske predjele koji okružuju Baščaršiju i ravničarski, centralni dio grada.
U knjizi je i mnogo mojih autorskih fotografija koje će biti zanimljive onima koji nisu imali priliku upoznati se sa ovim specifičnim sarajevskim ulicama", govori nam Drljević.
Pretpostavljam da ste i Vi potekli iz mahale, jer poznato je da su osobe rođene u mahalama Starog grada veoma vezane za svoj kućni prag.
Rođeno sam "haustorče"(izraz poznat mnogim Sarajlijama) sa Koševskog Brda.
Rođen, odrastao i danas živim kao "haustorče", ali zahvaljujući mnogobrojnoj rodbinu imao sam sreću i zadovoljstvo da dobar dio života provedem na mahalskim ulicama.
Pored toga velika ljubav prema ovom gradu i interesovanje za njegovu historiju naveli su me da temeljito istražim Sarajevo, naročito njegove padinske mahale koje do sada nisu značajnije opisane.
Koliko čovjeka, pa tako i pisca, oblikuje i odredi mjesto rođenja?
Naravno da čovjeka oblikuje njegovo okruženje u kojem se rodio i odrastao kao i okruženje u kojem živi i radi.
Međutim, u mom slučaju, mahale su moj lični izbor okruženja u kojem se osjećam zadovoljno i sretno, mada i one sve više gube autentičnost koje su do nedavno imale.
Koliko Bosanci i Hercegovci poznaju svoju zemlju. Ovo Vas pitam jer sam na Facebooku vidjela da „šetate Bosnom“.
Često ili poslovno ili privatno putujem Bosnom i Hercegovinom.
U razgovoru sa ljudima s kojima kontaktiram u tim "šetnjama" mogu zaključiti da mnogi, ne da vrlo malo poznaju svoju domovinu, nego ne poznaju dovoljno ni gradove u kojima žive.
Mnoge Sarajlije, čak i oni stariji, nikada nisu bili u nekim kvartovima ili mahalama svog grada, čak ne znaju ni gdje se nalaze.
Zato se nadam da bi ova knjiga mogla potaknuti neke od čitalaca da se upuste u istraživanje grada u kojem žive i da se, barem kao "turisti", prepuste uživanju u mahalskom miru i ljepoti.
Plemstvo srednjovjekovne Bosne
Pretpostavljam da na Vašem pisaćem stolu stoje skice novih djela. Da li je i njihova tema Sarajevo?
Pripremam neke nove radove o Sarajevu kao i o srednjovjekovnoj Bosni i o plemstvu srednjovjekovne Bosne.
Koliko i šta ljudi danas čitaju u našoj zemlji?
Kao uposlenik Izdavačke kuće Buybook u stalnom sam kontaktu sa knjižarima i bibliotekarima cijele Bosne i Hercegovine.
Čitatelja i zaljubljenika u književnost je sve manje. U velikom broju naših manjih gradova knjige nećete naći u prodaji zbog slabe, gotovo nikakve zaintetesovanosti za literaturom.
U većim gradovima čitatelji još postoje, a njihova interesovanja su različita.
Većina kupaca knjiga su žene, a zanimaju ih djela od provjerenih književnih autora do "laganih" štiva bliskih žutoj štampi. Iseljenici, koji za vrijeme godišnjih odmora posjećuju svoju domovinu, najčešće kupuju knjige domaćih, bosanskih pisaca.
Većina biblioteka slabo je posjećena.