Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava.
Kaže da je poraz za BiH što se diskriminacija nastavlja.
"Poraz je to već punih 12 godina otkako je donesena presuda Sejdić-Finci, a kojom je sud vrlo jasno utvrdio da postoji diskriminacija u izbornom procesu BiH i da nisu svi ljudi tretirani jednako, što je suprotno Evropskoj konvenciji za ljudska prava. Mi već imamo dva, ovo će biti treći izborni ciklus koji se održava po takvim diskriminatornim pravilima i mislim da to zaista nije dobro za BiH i ne šalje nikakvu pozitivnu sliku niti pozitivne signale kako se nešto značajno promijenilo u BiH, kako je BiH sazrela kao demokratsko društvo i da je spremna da napravi naredni korak u procesu integracija ka EU."
Ističe da Evropi ponovo šaljemo lošu sliku.
"Pogotovo kad uzmete u obzir da ovo pitanje o kojem se vode tako dugotrajni i mukotrpni pregovori i razgovori između političkih partija se iz perspektive Evrope smatra banalnim pitanjem. Jednostavno je vrlo teško objasniti zbog čega postojanje diskriminacije i dalje egzistira u ustavnom sistemu, u izbornom procesu BiH. To je pitanje koje bi bilo odgovarajuće za 19. stoljeće, a ne za 21. vijek, da je Ustavom utvrđena diskriminacija građana. To je zaista nedopustivo i teško shvatljivo iz evropske perspektive."
Vehabović smatra da bilo kakav dogovor, bilo kakvi pregovori, ako se ne baziraju na principima, ako se baziraju na čistom pragmatizmu i na nekoj vrsti oportunizma su u startu osuđeni na propast.
"Vi ako želite zaista da postignete jedan dogovor koji će prihvatiti sve strane morate da nastupate sa pozicije principa, a to znači da imate argumente za sve ono o čemu se vodi rasprava. Da prave argumente ne zamijene argumenti koji ustvari samo zaustavljaju
stanje na određeno vrijeme koje će, u svakom slučaju, se pokazati kao pogrešan pristup u narednom periodu. Mislim da je to bio slučaj u ovim pregovorima. Da se pregovori nisu bazirali na principima koji su opće prihvaćeni. Zbog toga mislim da je čitava strategija bila da se pritisne bilo ko od učesnika u pregovorima kako bi se postigao bilo kakav dogovor. To je naravno uvijek pogrešan pristup i bilo je jasno od početka da će takav pristup biti jedan fijasko koji rezultira ponovo izborima koji su diskriminatorni i suprotni presudama i Evropskog suda i Ustavnog suda BiH."
Građanska BiH je u ovom momentu teško ostvariv cilj
Kada je riječ o odgovornosti stranih medijatora kaže da je sve to jedan paket.
"Više je razloga za neuspjeh pregovora, a rezultat je isti - da nažalost neće biti promjena ni Izbornog zakona ni Ustava BiH kako bi se ukinula diskriminacija koja postoji u izbornom sistemu BiH i u Ustavu BiH. Naravno krivi su svi koji su učestvovali u tim razgovorima jer, bojim se, da je sve bilo jednosmjerno."
Navodi da ne vidi razlog da se miješaju tehničke stvari sa suštinskim stvarima.
"Ali očigledno da se upravo polazilo od toga da se ide na to ako ćemo riješiti sve, onda ćemo riješiti sve, ništa nećemo rješavati parcijalno. I na kraju ste dobili da nemate ni tehničkih izmjena Izbornog zakona, što nikako nije trebalo biti dio uopšte tih razgovora jer ne vidim na koji način tehničke izmjene mogu dirati suštinu samog izbornog procesa. Te su izmjene, prije svega, u vidu poboljšanja transparentnosti i osiguranja da će čitav izborni proces biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH, kakav god da je on. Žalosno je da će se i pored diskriminacije izborni proces ponovo odvijati na jedan nedovoljno transparentan način."
Na pitanje zašto postoji strah od građanske BiH i kome smeta građanska BiH, Vehabović odgovara: "Odmah nakon rata postojale su praktično etnički odvojene teritorije i kao rezultat takve iscjepkanosti i etničke podjele zemlje je bila donesena odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda. Na taj način se praktično ta entička podijeljenost trebala zamijeniti jednom ravnopravnom raspodjelom vlasti u okviru različitih teritorijalnih jedinica koje nisu bile niti prave jedinice, barem kad se govori o FBiH, već na jednom nižem etničko-geografskom nivou. Taj sistem se očigledno pokazao kao nedovoljno dobar pa su nakon toga uslijedile apelacije koje su podnesene Evropskom sudu za ljudska prava gdje su i oni koji su bili isključeni iz takvog sistema raspodjele vlasti, koji su tražili svoja prava i vidite kako se svijest građana BiH razvijala kroz određeni period i kako su spoznavali ljudi kako imaju prava koja ima garantuje ne samo Ustav, i kako je ta svijest dovela do toga da se shvati da i Evropska konvencija i Evropski sud pružaju mogućnost zaštite određenih prava koja su u takvom društvu, postratnom društvu koje je bilo i etnički podijeljeno i etnički isključivo kako bi trebalo da postane jedno inkluzivno društvo koje uključuje svakoga i koje svakome daje jednaku šansu za uspjeh u društvenom životu. Građanska BiH je u ovom momentu teško ostvariv cilj kojem određene političke partije teže i to je potpuno legitimno."
Ključno definisati kolektivna prava
Pojašnjava da je ključno definisati koja su to kolektivna prava.
"U demokratskom društvu se ne može svako pravo, svako pitanje smatrati kolektivnim pravom. To je jedna postavka koja je neodrživa i koja ne vodi ka niti etničkoj ravnopravnosti niti poboljšava funkcionalnost države. Upravo suprotno, vodi samo ka više mogućnosti blokiranja određenih procesa, a sve pod krinkom zaštite etničkih prava. Etnička prava se mogu štititi, kolektivna prava se mogu štititi u onoj mjeri u kojoj ta prava zaista se krše i zaista jesu prekršena. Mislim da je to otprilike neki nivo dogovora koji će na kraju biti postignut kako bi se riješilo ovo pitanje."
O presudi Azre Zornić kaže da je i građane BiH doveo pred Evropski sud.
"To pitanje je ustvari zaokružilo čitav izborni problem u BiH i dalo pravu definiciju stanja poštivanja ljudskih prava u izbornom procesu u BiH. I vrlo je jasno navedeno kako BiH u budućnosti treba da izgleda."
O današnjem reagiranju HNS-a na raspisivanje izbora Vehabović kaže: "Sve dok je u skladu sa zakonom i Ustavom apsolutno podržavam."
Ističe da postoje i druge države koje ima slične probleme kao BiH sa neizvršavanjem presuda.
"Generalno govoreći to jeste jedno neobično pitanje koje govori o nedovoljno dobro organizovanom sistemu u kojem je moguće bez bilo kakve sankcije jednostavno staviti sa strane izvršenje presude bilo kojeg suda. Na kraju krajeva Krivični zakon i utvrđuje mogućnost pokretanja krivičnog postupka protiv odgovornih osoba koje sprječavaju izvršenje odluka Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, pa ne vidim baš da su bilo kakve mjere na nivou Tužiteljstva BiH poduzete u smislu sankcionisanja osoba koje su bile odgovorne."
"Postat ćemo funkcionalna demokratija onog momenta kada budemo imali državu koja se temelji na principima, a ne na privremenim rješenjima koja na neki način zamrzavaju otvorena pitanja i odgađaju ih za neko vrijeme, a sve u cilju kako bi se pokazalo da je BiH nefunkcionalna država koja ne može da funkcioniše ukoliko ne postoji etnička saglasnost, a ona se prije svega očituje na način da sve svodi na etničke ucjene. Mislim da to ni u kom slučaju nije dobro za BiH i da vodi BiH u jedan vrlo težak period u kom će se ova pitanja morati rješavati. Međutim, ako budu rješavana na način da pokušavate napraviti jedno društvo demokratsko u kom nema mjesta za građane, nema demokratije bez građana. Ako budemo imali društvo koje se ne temelji na građaninu to društvo neće moći biti nazvano demokratskim društvom. BiH do bolje budućnosti mogu dovesti dogovori koji su zasnovani na principima i puno poštivanje vladavine prava, što podrazumijeva i izvršavanje odluka sudova bilo kog nivoa. Ja sam kao građanin BiH razočaran već 25 godina", zaključio je Vehabović.
