Velike naslage soli oko Mrtvog mora, poznate kao slani divovi, nastaju isparavanjem vrlo slane vode jezera, a novo istraživanje njihovog nastanka otkrilo je neke od tajni ovih naslaga halita, piše Science Alert.
To je uzbudljivo za geologe, jer se divovi soli mogu pronaći na nekoliko drugih mjesta, uključujući i pod Sredozemnim morem. Međutim, te se naslage više ne formiraju, pa se ne mogu analizirati na isti način kao divovi soli iz Mrtvog mora.
Studiju su proveli strojarski inženjer Eckart Meiburg sa Univerziteta Kalifornija u Santa Barbari i geolog Nadav Lensky s Hebrejskog univerziteta u Jeruzalemu, a daje nam neke odgovore na dugogodišnja pitanja o naslagama soli, evoluciji jezera i promjenjivim pritiscima na okoliš.
"Ovi veliki depoziti u Zemljinoj kori mogu biti dugi mnogo, mnogo kilometara horizontalno, a u vertikalnom smjeru mogu biti debeli više od kilometra", kaže Meiburg.
"Kako su nastali? Mrtvo more je doista jedino mjesto na svijetu gdje danas možemo proučavati mehanizam tih stvari."
Istraživači su koristili kombinaciju terenskih promatranja, laboratorijskih eksperimenata i računalnih modela kako bi točno utvrdili kako se formiraju naslage soli Mrtvog mora. Posebno ih je zanimalo kako bi mogle nastati varijacije u formiranju slanih divova.
Brojna otkrića proizašla su iz studije. Primjerice, istraživači su otkrili da se naslage soli događaju tokom cijele godine, a ne samo tokom zimskih mjeseci (kako se prije pretpostavljalo).
Ljeti gornji sloj vode isparava, hladi se i tone. Kao rezultat toga, u gornjem sloju se formiraju kristali soli, koji zatim padaju kao snijeg na dno, stvarajući slane divove. Istraživanje je pokazalo da ovaj snijeg pada različitim brzinama i na različite načine, ovisno o temperaturi vode.
Nove informacije osporavaju neke prethodne pretpostavke o slanim divovima i pokazuju koliko je Mrtvo more jedinstveno - kao najniža tačka na Zemljinoj površini, s jednom od najvećih koncentracija soli. Iako se ova vodena površina može istaknuti, ipak nas može naučiti lekcijama o tome što bi se moglo dogoditi negdje drugdje.
"Sva ova opažanja pružaju vrijedne lekcije za obale diljem svijeta u pogledu njihove stabilnosti i erozije pod promjenama razine mora", pišu istraživači u svom objavljenom radu.
To je zato što Mrtvo more pada za oko 1 metar svake godine. To se događa i u mnogim drugim morima i jezerima diljem svijeta, kako klimatske promjene uzimaju maha – a dogodilo se i drugim vodenim površinama u prošlosti.
Možda niste svjesni, ali Sredozemno more gotovo je nestalo prije mnogo miliona godina, a okolnosti nisu bile toliko drugačije od onih s kojima se danas suočava Mrtvo more: protok vode je bio prekinut, slanost je porasla, a razina površinske vode pala. Ono što se događa u Mrtvom moru daje nam prozor u prošlost.
"Oduvijek je postojao određeni dotok vode iz sjevernog Atlantika u Sredozemno more kroz Gibraltarski tjesnac", kaže Meiburg. „Ali kada su tektonska kretanja zatvorila Gibraltarski tjesnac, nije moglo biti nikakvog dotoka vode iz sjevernog Atlantika.“
"Ali onda, nekoliko miliona godina kasnije, Gibraltarski tjesnac se ponovno otvorio, pa je došlo do dotoka vode iz sjevernog Atlantika i Sredozemno more se ponovno napunilo."