S Josipom Rimac nikad nije dosadno. U doslovnom i prenesenom značenju! Kada je Josipa Rimac, sada Pleslić, novinarska tema, tada čitatelje, kao i autore priloga, čekaju brojna iznenađenja i obrati koji nadilaze maštu najboljih hollywoodskih scenarista. Tako je bilo i u slučaju vezanom uz aferu oko izgradnje vjetroelektrana na lokaciji Krš – Pađene.
Portal Tjedno.hr donosi, kako navode, zahvaljujući dokumentima i informacijama koje su došle do redakcije, drugačiju prezentaciju te afere, koja možda i nije trebala biti afera, ali su DORH-u bili potrebni bombastični naslovi, kako bi pokazali da nešto rade, bez obzira na istinitost sadržaja i posljedice zbog površnosti.
Prema dostupnim informacijama i saznanjima, projekt izgradnje vjetroelektrane na lokaciji Krš – Pađene, u neposrednoj blizini Knina, kao i firma – izvođač CEMP d.o.o. uz osobe iz te firme – Milenko Bašić i Dragan Stipić, bile su kolateralne žrtve koje su ušle u „paket“ istrage koruptivnih djela Josipe Rimac. S obzirom da je Rimac bila praćena, ili kako se to obavještajno-pravnim rječnikom kaže – „bila pod mjerama“, praćeni su i svi njeni kontakti s kojima je u promatrano vrijeme komunicirala. Tako je bilo i sa zaposlenicima firme CEMP.
Pitanja DORH-u
Od otvaranja afere sa vjetroelektranama kod Knina, prošlo je već šest godina. Tada su privedeni pa pušteni Bašić i Stipić, a do danas nije objavljena optužnica niti je pokrenut sudski postupak protiv njih, što ih dovodi u neugodnu poziciju i nezavidnu poslovnu situaciju jer u sudskom postupku ne mogu dokazati svoju nevinost, a u medijskom prostoru, zahvaljujući interpretaciji DORH-a, praktični su proglašeni krivim. Bez suda. Nakon temeljitog uvida u dostavljenu dokumentaciju Tjedno.hr je provjerio, u interesu javnosti, u DORH-u jesu li te informacije točne. Pitanja su glasila:
– Kako objašnjavate činjenicu da nakon 6 godina nakon pokretanja istrage još uvijek nije potvrđena optužnica vezana uz slučaj vjetroelektrana Krš – Pađene?
– Zbog čega je, po prijedlogu USKOK-a, tražen pritvor za Stipića i Bašića, uz obrazloženje da su u bijegu od 29. 05. 2020., ukoliko je na Sudu utvrđeno da su taj dan razgovarali s policijom i saglasili se da se obavi pretres i obavijesni razgovor (što je policija evidentirala)? Protiv njih je određen pritvor i pokrenula Interpolova potjernica, iako su pokazali spremnost na saradnju u istrazi, a iz policije su dobili odgovor da ne trebaju doći u Zagreb na pretres.
– Može li USKOK izdvojiti i navesti ijednu realiziranu policu osiguranja između CEMP-a i Generali osiguranja, ili posrednika firme Matice d.o.o., budući da je to temelj optužbi – da se putem tog osiguranja dalo ili se obećalo mito za Josipu Rimac? Ta polica nikada nije sklopljena niti je ozbiljno uzeta u razmatranje jer nije bila konkurentna.
– Koje je povlastice dobio CEMP d.o.o. vezano uz Krš – Pađene u odnosu na druge vjetroelektrane, jer mu se, prema mišljenju USKOK-a, pogodovalo?
Dogovor ili serija ucjena
Radi pojašnjenja kako je dogovor oko izgradnje vjetroelektrana postao zanimljiv USKOK-u odnosno DORH-u, evo nekoliko ključnih momenata u ovom poslu. Prije svega, da bi došlo do realizacije izgradnje vjetroelektrana na lokaciji Krš – Pađene, trebalo je razgovarati sa tadašnjom gradonačelnicom Knina, Josipom Rimac Pleslić. Poslovna banka proizvođača turbina, koji daje opremu i garanciju za proizvod, finansijski je pratila ovaj projekt i tražila je osiguranje realizacije poslova kod registriranog osiguravajućeg društva.
Rimac im preporuča Generali osiguranje, gdje radi njezina sestra Nediljka Radić, i upućuje ih na agenta ili brokera koji radi za osiguravajuće kuće – Antu Bošnjaka. Tada počinju pregovori oko cijena, premija i provizija, jer agenti osiguravajućih društava rade na tom principu, što je posve legalno i obavezno.
Nakon dobivene ponude, Dragan Stipić traži da se premija osiguranja vjetroparka Krš- Pađene smanji za 20 posto od prve ponude, što bi pojeftinilo projekt za preko 100.000 eura. Josipa Rimac Pleslić tada daje uputu posredniku Anti Bošnjaku da toliko ne spušta cijenu. Bošnjak je poslije izjavio da mu je provizija, nakon zahtjeva CEMP-a d.o.o. za nižom cijenom ponude, pala s 92.000 na 30.000 eura, zbog čega je prethodni broker ostao bez 30.000 eura.
CEMP je potom angažirao drugog neovisnog brokera i sklopio jeftiniju policu. Bez obzira na činjenicu da nije angažirano osiguravajuće društvo prema nalogu Josipe Rimac, USKOK ostaje kod starih informacija, sakupljenih temeljem praćenja, koje uopće nisu realizirane. Dakle, odabir osiguravajućeg društva nije ostvaren onako kako je to uvjetovala Josipa Rimac.
Rezultati špijuniranja Josipe Rimac
Prema rezultatima praćenja i obrazloženju naloga (3 Kir-t-Us-75/20), Josipa Rimac Pleslić je dana 23. siječnja 2020. prepričala je svojoj sestri Nediljki Radić sastanak s Milenkom Bašićem i Draganom Stipićem.
Spomenula je da istječe građevinska dozvola vjetroparka i da se sestra treba početi spremati. Bašić i Stipić nisu učestvovali u tom telefonskom razgovoru. Dvanaest dana poslije, 4. februara 2020. sudija istrage, na prijedlog USKOK-a, odobrava nadzor telefona i tajno praćenje Bašica i Stipića. U nalogu je,kao moguća protuusluga., naveden posao osiguranja za Nediljku Radić. Ime posrednika Ante Bošnjaka i iznos provizije u tom se nalogu ne spominju. Razgovori o konkretnim iznosima uslijedili su gotovo tri mjeseca poslije.
Prema navodima u optužnici od 27. aprila 2020. Pleslić i Radić razgovarale su o Bošnjakovoj ponudi i o tome da je u nju ugradio veća pokrića. Istoga dana razgovarale su i o upotrebnoj dozvoli. Pleslić je tada sestri Nediljki rekla da je kod nje „pečat za upotrebu“ te da je Stipiću poručila da nema upotrebne dok ne potpiše. Obrana Bašića i Stipića taj razgovor tumači kao pritisak da CEMP prihvati ponudu. Ostaje za provjeriti na što se odnosi taj potpis i što od toga doista rečeno Stipiću.
Nadalje, 29. aprila u 13:33 u Stipićevoj WhatsApp poruci upućenoj Pleslić traži da se premija osiguranja spusti za 20 posto. Sedamnaest sekundi poslije dodaje: ,,Javio sam Bošnjaku”. U 13:45, prema prikazu telefonskog razgovora u optužnici, Bošnjak prenosi Pleslić da Stipić traži smanjenje ponude s 399.000. na 340.000 eura. Ona odgovara da Stipiću kaže kako ipak mora napola vratiti tih 20 %.
U 18:38 Ante Bošnjak objašnjava Josipi Rimac Plesllć koliko bi Stipićevo traženo sniženje smanjilo iznos kojim raspolažu. Spominje da bi njihovih bilo 92 hiljade i kaže da je to provizija. Pleslić mu odgovara da „ne mora puno skidati“. Nakon 19:19 govori mu da “ne mora ići do kosti“ i da ,,neka ostavi malo”. Oko 19:26, Nediljka Radić zove sestru Josipu, nakon što ju je Bošnjak pitao – da nije nešto krivo shvatila?
Pleslić joj tada spominje da su o iznosima razgovarali na redovnoj telefonskoj liniji. Bašić i Stipić nisu navedeni kao sagovornici u citiranim razgovorima o podjeli provizije. Cijelo vrijeme traže spuštanje police osiguranja kako bi za svoju firmu postigli najpovoljnije uvjete i ruše proviziju i zaradu brokera, a na kraju su optuženi da su obećali mito kroz policu osiguranja.
Bošnjak je u iskazu od 28. septembra 2020. rekao da je razmotrio ustupanje dijela svoje provizije Pleslićevoj. Navodi da podjela nije bila izričito dogovorena niti ostvarena te da je provizija, zbog CEMP-ova zahtjeva za nižom cijenom, pala s 92.000 na 30.000 eura. Odbrana u tome vidi potporu tvrdnji da su se razgovori o mogućoj podjeli provizija odvijali bez znanja i pristanka Bašića i Stipića.
CEMP je tada prikupio ponude triju novih posrednika te, prema obrani, na Stipićevu inicijativu angažiran je neovisni broker – Skadenca, da ih uporedi. Broker je 15. maha 2020. preporučio prihvatanje ponude Fortiusa s osiguranjem kod Triglava, kao najpovoljniju s obzirom na premiju i opseg pokrića. CEMP je na kraju tu policu i sklopio 18. juna 2020.
Za odbranu je taj slijed važan. Stipić je tražio nižu cijenu, a CEMP je angažirao neovisnog brokera i prihvatio ponudu koju je broker preporučio. Obrana smatra da je CEMP cijelo vrijeme tražio najpovoljniju policu za sebe. Tu se postavljaju logična pitanja: – Ako je posao, kako tvrdi USKOK, već bio obećan posredniku po izboru Plesllć, na kojem se dokazu to obećanje temelji? Ako je dogovor oko osiguravatelja i provizije, koruptivno djelo koje im se stavlja na teret, gdje je ostvareno to djelo uz dokaz, u ovom slučaju kada taj posao nije sklopljen niti realiziran, s obzirom da je odabrana druga ponuda koju nije preporučila Rimac?
Moguća protutužba
Prema, za sada, nepotvrđenoj informaciji iz kruga bliskog braniteljima Milenka Bašića i Dragana Stipića, razmatra se mogućnost njihove protutužbe za naknadu imovinske i neimovinske štete koju su, prema njihovim navodima, pretrpjeli oni lično i njihove firme zbog pogrešnog i štetnog postupka i poduzetih mjera.
Riječ je o ozbiljnim posljedicama za njihov osobni ugled i dostojanstvo te za poslovni ugled njihovi firmi. Kao zasebne finansijske posljedice navode se troškovi povezani s kaucijom, izgubljeni poslovi, zatvaranje bankovnih računa, odbijeno finansiranje novih projekata propast dijela projekata koji su već bili u realizaciji.
Za sad nije poznato koliki će iznos gubitaka i troškova biti obuhvaćen tužbom te hoće li biti podneseni i protiv sestara Rimac – Pleslić – Radić ili će biti uključeni i drugi.
Šest godina nakon prvog hapšenja, Pleslić je nedavno priznala krivicu u okviru sporazuma s USKOK-om u predmetu ,,Sport i glazba”, koji se odnosio na pogodovanja oko poticaja i prolaska na stručnim ispitima, te u drugom predmetu –„Graditelj svratišta“, vezanom uz korištenje utjecaja radi izbjegavanja naplate bankovne garancije,
Za policu Krš – Pađene važno je što je Pleslić rekla u iskazu 2020.: – Da u komunikaciji koju je opisivala nije bio dogovaran iznos mita – dok javno potvrđene nagodbe obuhvaćaju druge predmete. Stoga je ključan odgovor na pitanje – je li upotrebna dozvola služila kao sredstvo pritiska na CEMP i njegova vlasnika; i imali li eventualna nagodba pokajnice Rimac, nakon šest godina, istu svrhu?
Na novinarski upit s početka ovog teksta, koji bi pojasnio poziciju predmeta, stav i namjeru DORH-a, do zaključenja teksta odgovor nismo primili.
Josipa Rimac, u trenutnoj poziciji u kojoj se nalazi, čini se, spremna je preuzeti ulogu i status pokajnika na svaki prijedlog DORH-a, samo da bi spasila svoju kožu i kako bi izbjegla kaznu i sankcije. Da izbjegne dugotrajni zatvor Josipa Rimac bila bi spremna i preuzeti odgovornost za ubistvo Johna Kennedyja, a što bi „kvalificirani“ hrvatski DORH lako mogao prihvatiti i „riješiti“ slučaj.