Evropski lideri spremni su preuzeti vodeću ulogu u pregovorima o okončanju ruske invazije na Ukrajinu, u bliskoj koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, potvrdio je portparol njemačkog kancelara Friedricha Merza, prenosi ugledni politički magazin Politico.
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se pažnja zvaničnog Washingtona sve više preusmjerava na okončanje sukoba između SAD-a, Izraela i Irana.
Dosadašnje napore za posredovanje između Rusije i Ukrajine od početka 2025. godine vodili su izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, ali sa vrlo malo konkretnih rezultata.
Novi evropski zamah i pet ključnih uslova za mir
Portparol njemačkog kancelara Stefan Kornelius istakao je da proces sada dobija novi zamah u Evropi. Prema njegovim riječima, evropske zemlje nastavljaju pregovarački proces koji su do sada uglavnom vodile Sjedinjene Američke Države.
Ova odluka uslijedila je nakon sastanka lidera Ukrajine, Francuske, Njemačke i Velike Britanije u Londonu.
U zajedničkoj izjavi, kancelar Merz, predsjednik Volodimir Zelenskij i njihovi francuski i britanski parneri pozvali su na direktan dijalog između Ukrajine i Rusije, uz aktivno učešće SAD-a i Evrope, te su postavili pet uslova za postizanje mira: trenutni i potpuni prekid vatre, trenutna linija kontakta između ruskih i ukrajinskih snaga mora biti početna tačka za pregovore, Ukrajina mora dobiti robusne i pravno obavezujuće sigurnosne garancije, Ruska imovina mora ostati zamrznuta sve dok Kremlj ne obustavi agresiju i ne nadoknadi štetu Ukrajini.
Evropski lideri će o ovom pristupu detaljnije razgovarati na predstojećem sastanku G7 u Evianu, kao i tokom samita Evropskog vijeća u Briselu sljedeće sedmice, jer je za stvarni pritisak prema miru potrebna što šira podrška svih evropskih partnera.
Da li je Putin uopšte spreman sjesti za pregovarački sto?
Ipak, Politico naglašava da ostaje potpuno nejasno da li je ruski predsjednik Vladimir Putin uopšte voljan pregovarati s evropskim liderima, koji su do sada bili isključeni iz direktnih razgovora. Evropske zemlje, a posebno Njemačka, postale su najveći vojni finansijeri Kijeva i vjerovatno bi u pregovorima s Moskvom zauzele znatno čvršći stav od Amerikanaca.
Zelenskij je prošle sedmice uputio otvoreno pismo Putinu s pozivom na sastanak kako bi se okončale borbe, ali je ruski predsjednik taj apel odmah sutradan odbacio. Putin je ranije kao potencijalnog pregovarača predložio bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, koji važi za osobu blisku Kremlju. Evropske prijestolnice su taj prijedlog ekspresno odbacile, ocjenjujući ga kao proračunat pokušaj Putina da podijeli evropski kontinent.
Iz Berlina poručuju da bi mogle proći sedmice ili čak mjeseci dok se Putin ne privoli na pregovore, te da će ga na povlačenje natjerati samo jaka Ukrajina i snažan pritisak na Rusiju. Evropa, kako ističu, mora biti potpuno spremna za taj trenutak jer se trenutno nalazi u fazi potpune reorijentacije.