U velikom intervjuu za Politico, američki predsjednik Donald Trump ponovo je jasno stavio do znanja da prema Evropi i Ukrajini vodi politiku koja je značajno drugačija od pristupa većine evropskih lidera, kao i prethodnih administracija u Washingtonu.
Politico ga je u ovogodišnjem izboru P28 proglasio najutjecajnijom osobom koja oblikuje Evropu, a Trump je taj prostor iskoristio da kritikuje evropski pristup ratu u Ukrajini, migracijama i NATO savezu, te da pošalje poruke Moskvi, Kijevu i Briselu. Usput je ustvrdio i da Evropa — propada.
Govoreći o ratu, Trump je bez zadrške rekao da je Rusija trenutno „u boljoj pregovaračkoj poziciji“.
Prema njegovim riječima, rat se „nikad nije smio desiti“, a da se on nalazio u Bijeloj kući „ne bi se dogodio“. Dodaje da je sukob mogao prerasti u Treći svjetski rat, te da današnja situacija predstavlja „ogroman problem za Evropu“, koji se, kako tvrdi, ne rješava kako treba.
UKrajina u lošoj situaciji
Navodi i da njegov tim mjesecima ide između Moskve i Kijeva s prijedlozima za prekid vatre, tvrdeći da savjetnici Volodimira Zelenskog podržavaju posljednju verziju plana, ali da je ukrajinski predsjednik navodno još nije pročitao.
Trump smatra da je Ukrajina već ranije izgubila „veliki pojas morske obale“ i da se taj izgubljeni prostor dodatno proširio, naglašavajući da se takva situacija „ne može nazvati pobjedom“.
Trump otvoreno kritikuje Kijev zbog neodržavanja izbora tokom rata, ocjenjujući da je „prošlo mnogo vremena“ i da je pravo građana da biraju vlast.
Istovremeno tvrdi da SAD „više ne plaća Ukrajini“, podsjećajući na raniju američku pomoć i dodajući da hrabrost ukrajinskih vojnika ne mijenja činjenicu da „u jednom trenutku veličina obično pobijedi“.
Veliki dio problema, smatra Trump, potiče iz „ogromne mržnje“ između Putina i Zelenskog. Ponovo je iznio vlastito viđenje uzroka rata, optužujući administraciju Baracka Obame za „predaju Krima“ Rusiji.
Tvrdi i da je Zelenskij na prvom susretu s Putinom pogriješio insistiranjem na povratku Krima i ulasku u NATO.
Najveći dio intervjua Trump je posvetio oštroj kritici evropskih država. Stav evropskih vlada o „podršci Ukrajini dok ne pobijedi“ ismijava, tvrdeći da evropski partneri mnogo govore, a malo čine.
Posebno je napao evropsku migracijsku politiku, koju opisuje kao „katastrofalnu“, navodeći da se mnoge zemlje približavaju tački nakon koje „više neće biti održive“. Kao primjer navodi Švedsku, Njemačku i London, uz lične napade na gradonačelnika Sadika Khana.
Komentarišući kontroverzni dokument o novoj američkoj strategiji nacionalne sigurnosti, u kojem se spominje jačanje „otpora trenutnoj evropskoj putanji“, Trump tvrdi da mu cilj nije slabljenje Evrope, već da se vodi principom „Amerika na prvom mjestu“.
Migracijska politika SAD
Ipak poručuje da Evropa mora hitno mijenjati migracijsku politiku, prije svega masovnim deportacijama. Trump i dalje ponavlja da je on taj koji je natjerao evropske države da povećaju izdvajanja za odbranu.
Ističe simpatije prema liderima poput Viktora Orbána i poljske vlasti, koje, prema njegovom mišljenju, provode „čvrstu i uspješnu“ migracijsku politiku.
O širenju NATO-a kaže da za nove članice „više nema mnogo prostora“, podsjećajući na navodno ranije neraščišćeno razumijevanje da Ukrajina ne treba biti članica.
Govoreći o Venezueli, Trump je rekao da su „dani Nicolása Madura odbrojani“, ali nije odgovorio da li bi poslao američke trupe. Kritikuje venezuelske vlasti tvrdeći da su poslane „milioni ljudi“ ka SAD, uključujući kriminalce i osobe iz zatvora.
Svoje akcije protiv narko-brodova predstavlja kao mjeru koja „spašava hiljade života“, iako zvanične službe ukazuju da je većina ilegalnog fentanila povezana s Meksikom i Kinom.
Na pitanje postoji li neko u Republikanskoj stranci ko bi mogao ponoviti njegov efekat među biračima, Trump kaže da se nada da takva osoba postoji, ali da se to otkriva tek „pod pritiskom“. Tvrdi i da sada ima „puno više iskustva“ nego u prvom mandatu.