Novi-stari premijer Slovenije Janez Janša dao je naslutiti da njegovu zemlju čekaju brojne reforme.
Čelnik Slovenske demokratske stranke (SDS) dobio je mandat za sastavljanje svoje četvrte vlade, a ako je suditi po njegovim ranijim najavama, mnogo toga bi se u Sloveniji moglo promijeniti na spoljnopolitičkom planu, posebno kada su u pitanju odnosi prema Izraelu, Ukrajini, SAD-u i Evropskoj uniji.
Pod novom vladom, Slovenija bi mogla povući svoje priznanje palestinske nezavisnosti. Janša je u više navrata pokušavao blokirati odluku o priznavanju Palestine, koju je prethodna slovenska vlada službeno usvojila u junu 2024. godine.
Očekuje se da će Janša sada pokušati preispitati diplomatske odnose, a u igri je i premještanje slovenske ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim.
Sasvim je sigurno da će nova vlada pokušati ukinuti sankcije nametnute izraelskim zvaničnicima, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, koji je pod vladom Roberta Goloba postao persona non grata u Sloveniji. Pod Golobom, Slovenija je postala prva zemlja u EU koja je zabranila trgovinu oružjem s Izraelom, kao i uvoz robe proizvedene u izraelskim naseljima na okupiranim palestinskim područjima, što bi Janša pod spoljnim pritiscima mogao pokušati promijeniti.
Afera "Black Cube" i špijunski skandal
Ovu predizbornu kampanju obilježila je afera "Black Cube", koju su otkrili slovenski istraživački novinari sedmičnika Mladina.
Otkriveno je da je izraelska agencija Black Cube, koju popularno nazivaju "privatni Mossad", špijunirala i potajno snimala slovenske vladine zvaničnike u mjesecima koji su prethodili ključnim izborima održanim 22. marta, a članovi agencije su se sastali s Janšom u Ljubljani.
Janša je priznao da se sastao sa špijunom iz pomenute agencije, ali je negirao da stoji iza snimaka o podmićivanju članova Golobove vlade. Dok izraelski mediji slave njegov uspjeh, Janša bi se ipak mogao suočiti s propalestinskom opozicijom, ali i s predsjednicom države Natašom Pirc Musar, koja je pokazala da se ne boji prozvati lidere za kršenje međunarodnog prava.
Odnos prema Ukrajini i uticaj "mini Trumpa"
I dok se očekuje da će slovenska politika biti više proizraelska, situacija je nejasnija kada je u pitanju Ukrajina. Janša je dosljedno podržavao pružanje pomoći Kijevu i uvođenje sankcija Rusiji, ali sada postoje dva faktora rizika.
Prvi je zavisnost nove većine o glasovima proruske populističke stranke Resnica, čijih je pet poslanika podržalo Janšu. Čelnik te stranke Zoran Stevanović, koji je nedavno izabran za predsjednika parlamenta, izjavljivao je da namjerava otputovati u Moskvu i raspisati referendum za izlazak Slovenije iz NATO-a.
Drugi faktor rizika je Janšina zanesenost američkim predsjednikom, zbog koje je dobio nadimak "evropski mini Trump".
Trump nije pristaša Ukrajine, a Janša je uz to i bliski saveznik Viktora Orbána te često dijeli antimigracione i suverenističke stavove. Za Brisel, Janšin povratak na vlast znači dolazak još jednog populističkog desničarskog lidera, što bi moglo ojačati takve snage unutar bloka.