Odluka i drugih zemalja isporukom oružja pomoći Ukrajini osobito je obradovala britanskog premijera Borisa Johnsona jer London već sedmicama vodi takvu politiku. Tako britanski izvori tvrde kako je već dvadesetak zemalja na donatorskoj konferenciji ovog petka koju je sazvala Velika Britanija, odlučilo poslati "vojnu i humanitarnu pomoć" napadnutoj zemlji i kako se "razmatraju sve opcije" kako bi se Kijev podržalo protiv "neutemeljene i ilegalne invazije predsjednika Putina", piše u poruci na Twitteru britanskog ministarstva odbrane, piše Deutsche Welle.
Među tim zemljama je i više članica NATO-a, makar Danska ipak tek želi poslati 2.000 pancirnih prsluka i 700 poljskih pribora prve pomoći. No Nizozemska je tu mnogo konkretnija: kako je tamošnji parlament bio obaviješten od vlade, Ukrajincima se "što prije moguće" treba staviti na raspolaganje 200 prijenosnih protuzračnih raketa "Stinger", a još početkom mjeseca je Haag najavio isporuku pušaka, streljiva, radarskih sustava i robota za traženje mina.
Za nešto se zna, ali…
I Češka je spremna pomoći: najavila je isporuku jurišnih pušaka, strojnica i drugog lakšeg oružja s pripadajućim streljivom u vrijednosti od 7,6 miliona eura, a to oružje će biti isporučeno "gdje odredi ukrajinska strana". Već prije je Prag odlučio pokloniti Ukrajincima oko 4.000 granata u vrijednosti od oko 1,5 miliona eura.
"Raduje me što su i drugi saveznici ponudili odbrambenu i humanitarnu pomoć", poručio je preko socijalne mreže i Boris Johnson. Prema izvještaju postaje Sky News, na toj donatorskoj konferenciji su sudjelovale i SAD kao i više država koje nisu članice NATO-a, ali nije objavljena reakcija Washingtona na ovu inicijativu.
Oglasio se i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij koji kaže kako je "oružje i oprema naših partnera na putu prema Ukrajini. Antiratna koalicija funkcionira", napisao je na Twitteru nakon telefonskog razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Nedugo prije toga se Zelenski videom oglasio i zbog Fake News kako će pozvati ukrajinsku vojsku na predaju: "Mi nećemo položiti oružje ii mi ćemo obraniti našu zemlju", izjavio je Zelenski.
"Jasan signal" iz Berlina?
Ukrajina, koja je već godinama izložena ratnoj opasnosti, zapravo i sama proizvodi čitav spektar ne samo pješačkog, nego i teškog naoružanja, ali svakako joj treba sofisticirano oružje kojim bi se suočila s ruskom invazijom. Stav Berlina je tu nepromijenjen: još prije tri sedmice je ambasador Ukrajine u Njemačkoj Berlinu predao popis oružja i opreme koje bi ta zemlja rado nabavila iz Njemačke i, kako javlja agencija dpa, tek ove subote je objavljeno kako je Njemačka još jučer poslala u Ukrajinu 5.000 šljemova koje je obećala Kijevu.
Za njemačku ministricu odbrane Christine Lambrecht je i to "sasvim jasan signal" kako Njemačka stoji na strani Ukrajine, ali o isporuci ostalog oružja i opreme se tu još uvijek žestoko raspravlja. To je nedavno navelo i ukrajinskog ambasadora u Njemačkoj, Andrija Melnika na poruku preko Twittera: "Draga njemačka vlada, kako dugo želite još skršenih ruku samo gledati, kako pred vašim očima nas ubijaju (ruski) avioni i rakete i kako se bombardiraju naši gradovi? Mi hitno trebamo (njemačke) protuzračne rakete kako bi zaštitili naše građane. To bi bila prava solidarnost", poručuje ukrajinski ambasador.
Kako objavljuje postaja ARD kasno ove subote, njen dopisnik u Berlinu javlja kako je Njemačka ipak odobrila prosljeđivanje 400 ručnih protuoklopnih bacača njemačke proizvodnje koje je bila prodala u inozemstvo, a sad je odobrila da oni budu poslani u Ukrajinu. To je velika novina za ovu vladu u Berlinu: u prosincu je na stolu bio zahtjev za isporuku haubica još iz arsenala Istočne Njemačke koje su prodali Finskoj, a neke od tih haubica je Finska dala Estoniji. No kad je Estonija zatražila dozvolu Njemačke dati te haubice Ukrajini, zahtjev je glatko odbijen, piše Deutsche Welle.
Njemačka je podržala nametanje "ciljanih i funkcionalnih" ograničenja za rusko članstvo u platnoj mreži Swift.
"Ono što trebamo su ciljanje i funkcionalne restrikcije", rekli su ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i ministar privrede Robert Habeck u zajedničkom saopćenju.
Poručili su kako rade na modelu koji bi "ograničio kolateralnu štetu" ovih restrikcija te koji bi "pogodio prave ljude".
