Naučnici su analizom drevnih sjemenki grožđa iz Toskane otkrili da je u području Chiantija, danas poznatom po vrhunskim crvenim vinima, nekada dominiralo bijelo grožđe. Ovo otkriće baca novo svjetlo na razvoj vinarstva u vrijeme Rimskog carstva.
Istraživači su otkrili da su drevne loze u Chiantiju, italijanskoj regiji poznatoj po crvenom vinu od sorte sangiovese, prije više od 2.000 godina davale bijele bobice. DNK analiza pokazala je i da su poljoprivredne mreže unutar Rimskog carstva možda imale važnu ulogu u oblikovanju proizvodnje vina kakvu danas poznajemo.
DNK izdvojena iz sjemenki grožđa starih oko 2.000 godina, pronađenih u drevnim bunarima u Toskani, omogućila je naučnicima da naprave jednu od najdetaljnijih genetskih mapa razvoja vinove loze na jednom lokalitetu.
Istraživanje su predvodili naučnici sa Univerziteta u Yorku, a otkriveno je da su vinogradi iz rimskog doba bili dio razvijene poljoprivredne mreže carstva koja je mogla utjecati na širenje i standardizaciju vinskih sorti.
Do otkrića se došlo na lokalitetu Cetamura del Chianti, arheološkom nalazištu na brdu gdje su prije Rimljana živjeli Etruščani, a kasnije i srednjovjekovni stanovnici Italije.
Ljudi koji su tamo živjeli između 300. godine prije nove ere i 300. godine nove ere bacali su sjemenke grožđa u duboke bunare. One su se zbog nedostatka kisika sačuvale u mulju, omogućavajući naučnicima da ih danas analiziraju.
"Uspjeli smo sekvencionirati DNK iz 80 sjemenki i otkrili nevjerovatnu priču o kontinuitetu. Većina analiziranih sjemenki pripadala je istoj sorti koja se direktno prenosila od Etruščana do Rimljana i održavala stoljećima", rekla je dr. Oja Inanli sa Univerziteta u Yorku.
Posebno iznenađenje bilo je otkriće boje grožđa. Genetski markeri pokazali su da je dominantna drevna sorta zapravo davala bijele bobice.
"Veliko je iznenađenje saznanje da je današnjem svjetski poznatom crvenom vinu Chianti prethodilo bijelo vino koje se stoljećima uzgajalo i održavalo u etrursko i rimsko doba", istakla je Nancy de Grummond, profesorica Univerziteta Floride.
Nakon rimskog osvajanja ovog područja pojavile su se nove sorte grožđa, što ukazuje da su Rimljani vjerovatno donosili nove loze iz drugih dijelova carstva.
Genetska analiza pokazala je i da je drevna sorta iz Chiantija bila blisko povezana sa sjemenkama grožđa pronađenim na jugu Francuske, što pruža dodatni dokaz o velikim trgovačkim i poljoprivrednim mrežama Rimskog carstva.
Naučnici smatraju da ovo otkriće mijenja pogled na historiju vina i pokazuje da su temelji današnje vinske industrije nastajali mnogo ranije nego što se mislilo.