Evropska unija našla se u nezavidnoj političkoj poziciji nakon američke vojne operacije u Venezueli, tokom koje su američke snage svrgnule predsjednika Nicolasa Madura. Iako su brojni međunarodni pravni stručnjaci, opozicioni političari i lideri izvan Evrope ovu akciju ocijenili kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava, zvanična reakcija EU bila je suzdržana i neodlučna, piše The Guardian.
Umjesto jasne i jedinstvene osude, evropski lideri su se uglavnom fokusirali na nelegitimnost Madurovog režima ili su izbjegavali direktno komentarisati zakonitost američke intervencije. Takav pristup tumači se kao pokušaj da se ne naruše odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama i predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ostaje ključni sigurnosni saveznik Evrope, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.
Ozbiljni rizici
Stručnjaci upozoravaju da ovakva politika nosi ozbiljne rizike. Ako EU prešutno prihvati američke akcije u Venezueli, mogla bi oslabiti principe međunarodnog prava na kojima zasniva svoje protivljenje ruskoj invaziji na Ukrajinu. S druge strane, otvorena osuda Washingtona mogla bi dodatno narušiti transatlantsko jedinstvo i sigurnosne garancije koje SAD pružaju Evropi.
Podjele su bile vidljive i među samim evropskim liderima. Dok su Francuska i Njemačka slale dvosmislene poruke, Italija je američku akciju opisala kao legitimnu, a Evropska komisija se ograničila na uopštene izjave. Izuzetak je bila Španija, koja je jasno poručila da, iako ne priznaje Madurov režim, neće podržati intervenciju koja krši međunarodno pravo.
Slično je i s Grenlandom
Slična nesigurnost prisutna je i u vezi s Trumpovim izjavama o Grenlandu. Iako većina analitičara smatra da je vojna intervencija malo vjerovatna, evropski lideri su ovaj put pokazali nešto odlučniji stav, jasno podržavši Dansku i poručivši da o budućnosti Grenlanda mogu odlučivati isključivo Danska i njegovi stanovnici.
Analitičari upozoravaju da bi eventualni američki pokušaj preuzimanja kontrole nad Grenlandom predstavljao ozbiljnu prijetnju transatlantskim odnosima, pa čak i veću od nekih postojećih sigurnosnih izazova u Evropi.
Zbog toga se očekuje da će EU u narednom periodu biti pod sve većim pritiskom da zauzme jasniji i principijelniji vanjskopolitički stav, piše The Guardian.