Rješavanja pitanja granica BiH sa susjednim zemljama i 30 godina nakon agresije na našu zemlju predmet su očiglednih blokada, prvo unutar iste BiH, a onda i od komšije kojima čitanje i odgovornost za 'pisma' iz BiH o ovoj temi očigledno nisu prioritet.
Nema nastavka pregovora
Faksimil dijela izvještaja Državne komisije za granicu BiH: Vijeće ministara BiH ne daje saglasnost na imenovanje Stručne grupe bez koje nema nastavka pregovora sa susjednim zemljama
Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine, čiji novi saziv djeluje od maja 2024. godine, suočava se sa ozbiljnim izazovima u ispunjavanju svojih nadležnosti. Iako je Komisija nadležna za identifikaciju granica, pripremu međudržavnih ugovora, kao obilježavanje i stabilizaciju granične linije, ključni procesi su zaustavljeni zbog izostanka političkih saglasnosti, u ovom slučaju Vijeća ministara BiH.
Naime, Komisija je pripremila izvještaj o radu za prvih šest mjeseci ove godine u kojem navodi da je o pitanjima granica između BiH I Crne Gore nastavljen dijalog zasnovan na Ugovoru o državnoj granici između BiH i Crne Gore iz 2015. godine.
Vijeće ministara BiH bez saglasnosti o Stručnoj grupi
Komisija je pripremila projektni zadatak za obilježavanje granične linije (sektor B), kao usvojena crnogorskom stranom su i Uputstva za izradu dokumentacije i obilježavanje granica.
Međutim, svi dalji koraci blokirani su zbog toga što Vijeće ministara BiH nije dalo saglasnost za imenovanje članova Stručne grupe za učešće u radu zajedničkih radnih tijela za identifikaciju i obilježavanje državnih granica sa susjednim zemljama.
Ova stručna grupa je ključna za rad zajedničkih tijela sa susjednim državama, što znači da bez njenog imenovanja ne može doći do realizacije daljih aktivnosti.
Poseban značaj ima pitanje uređenja tromeđe tačke između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske. Iako su tehnički i pravni stavovi usuglašeni, bez saglasnosti Vijeća ministara BiH za imenovanje stručne grupe, nije moguće potpisati Protokol o tromeđnoj tački i krenuti u njegovu implementaciju.
Iako u izvještaju Komisije koja će se uskoro naći pred Vijećem ministarstva BiH samo konstatiraju i to dosta blago, zašto ne mogu raditi posao u punom kapacitetu zbog čega su imenovani u tijelo, , jasno je da su pitanja o granici BiH sa susjedima i 30 godina nakon agresije na našu zemlju predmet očiglednih blokada, prvo u istoj BiH, ai onda prioritet od komšija kojima je ovo čitanje odgovoran za BiH.
Naime, od početka ove godine Državna komisija za granice nije imala nikakve aktivnosti s predstavnicima Republike Srbije i Republike Hrvatske.
Iako je Državna komisija za granice BiH uputila tim zemljama pisma namjere za nastavak pregovora, iz Srbije i Hrvatske nisu dobili nikakav odgovor.
Sve ovo ukazuje na potrebu proaktivnijeg pristupa viših nivoa vlasti, a ne samo Komisija kako unutar BiH, tako iu odnosima sa susjedima.
Jer, Komisija za granicu jasno ukazuje na činjenicu da su tehničke pripreme završene ili u toku, ali političke blokade i odsustvo saglasnosti koče sve važne procese u rješavanju graničnih pitanja.
Mora postati prioritet
Zato, u kontekstu teritorijalnog integriteta, sigurnosti, suvereniteta BiH i regionalne stabilnosti, rješavanje graničnih pitanja mora postati prioritet u odlučivanju na nivou državnih institucija.
Inače, Državna komisija za granicu BiH ima šest članova u njenom sastavu su Davor Bošnjak iz Ministarstva civilnih poslova BiH, Emir Vladavić iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, Bojan Ninčić i Nenad Bajić, iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, te Željko Obradović i Zijad Džananović iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.Obradović je i predsjedavajući Komisije.