NASA je 25. novembra dovršila sastavljanje svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman spajanjem dva glavna dijela tog teleskopa u velikoj čistoj komori u Goddardovu centru za svemirske letove.
Radi se o svemirskom teleskopu slijedeće generacije i zasad se sve kreće prema planu njegova lansiranja već čak i u jesen 2026. godine, nakon što se provedu konačna verifikacijska ispitivanja i ako ne dođe do nikakvih komplikacija, piše Universe Today.
Istraživanja tamne energije
Teleskop Roman je infracrveni svemirski opservatorij s dva naučna instrumenta. Instrument širokog vidnog polja omogućuje vidno polje stostruko veće od Hubbleova. Koronografski instrument prišuje svjetlost zvijezda kako bi se promatrali egzoplaneti i diskovi prašine i plina u nastajanju.
Oba instrumenta zajedno podupiru istraživanja tamne energije, opsežnu inventuru egzoplaneta, detekciju primordialnih crnih rupa te izravno snimanje i spektroskopiju obližnjih egzoplaneta.
"Dovršetak opservatorija Roman dovodi nas do presudnog trenutka za NASA-u", rekao je Amit Kshatriya, zamjenik administratora američke svemirske agencije.
Teleskop Roman, nakon temeljitih ispitivanja, bit će prebačen u Kennedyjev svemirski centar na Floridi radi pripreme za lansiranje. Ciljani datum lansiranja je maj 2027. godine, kada će raketa SpaceX Falcon Heavy podići teleskop i uputiti ga prema prema Lagrangeovoj tački L2, mjestu u svemiru gdje se gravitacija Sunca i Zemlje uravnotežuje, što omogućuje stabilan rad teleskopa.
U slučaju da teleskop bude spreman već u jesen 2026. godine, to bi bio ogroman uspjeh. Kako prenosi Universe Today, s dovršenom izgradnjom Romana nalazimo se na rubu nezamislivih znanstvenih otkrića.
Romanova misija
Očekuje se da će u prvih pet godina misije otkriti više od 100.000 udaljenih svjetova, stotine miliona zvijezda i milijarde galaksija.
"Nakon lansiranja Romana vrlo brzo ćemo saznati ogromnu količinu novih informacija o svemiru", rekla je Julie McEnery, starija znanstvena voditeljica projekta Nancy Grace Roman u NASA-inom Goddardovu centru.
Romanova kamera od 288 megapiksela snimat će velike dijelove neba kako bi pratila strukturu svemira i ubrzanje njegova širenja. U petogodišnjoj primarnoj misiji očekuje se prikupljanje oko 20.000 terabajta podataka.
Romanov koronograf bit će prvi aktivni takav sistem u svemiru, s maskama, filterima i samopodešavajućim zrcalima za testiranje naprednih tehnologija u raznim načinima promatranja. Taj instrument nije samo znanstveno sredstvo, već i platforma za ispitivanje novih tehnologija koje bi mogle olakšati otkrivanje planeta nalik Zemlji te time i potragu za mogućim znakovima života na udaljenim svjetovima.