Samo svoja, moćna, divlja i pitoma u isto vrijeme, sa najvišim vrhom Pločno 2.228 m n/v Čvrsnica predstavlja najvišu planinu središnjih Dinarida i najvišu planinu Hercegovine. Masiv joj se proteže duž dva planinska vijenca, što je čini istinskim gorostasom.
Sa četiri visoravni i još pet vrhova viših od 2.000 m n/v, bogatim šumskim plaštom, oštrim stijenama i endemskim svijetom ona je neprocjenjiva iskra prirode Bosne i Hercegovine.
Zaštićena je u okviru Parka prirode Blidinje, a jedna od njenih najčuvenijih karakternih crta su Hajdučka vrata, vitki kameni luk što ga kroz stoljeća isklesaše čvrsnički vjetrovi. No, njegova najveća snaga je što upotpunjuje veličanstven pogled na kanjon i dolinu Dive Grabovice te susjedni u narodu znan kao planet Prenj, rezultat moćnih prirodnih sila koje i danas oblikuju taj kraj.
U srcu Čvrsnice, svoje mjesto pod suncem našao je jedan od najznamenitijih planinarskih domova u BiH Vilinac. Temelji su mu kroz istoriju zapamtili brojne uspone i padove, izgradnju i uništavanje, a danas opet nudi toplo sklonište zimi i bijeg od sunca ljeti nebrojenim planinarima.
Nevjerovatna je to priča - oko 70 posto materijala potrebnog za ponovnu izgradnju doma od 2006. do 2010. godine nosili su planinari iz zemalja cijele regije na leđima, istrajni u istoj želji - oživjeti ponovo planinsko gnijezdo za sve one koji Čvrsnicu nose u srcu. Put od mjesta gdje se auto parkira do doma traje najmanje tri sata na dijelove i iznimno napornog uspona. Helikopterska pomoć stigla je za najteži materijal.
Mjesto gdje će Dom Vilinac biti smješten određeno je još u austrougarsko vrijeme, manji plato okružen panoramskim pogledom iz unutrašnjosti Čvrsnice na njene okolne vitke vrhove i druge planinske masive koji se nadopunjuju dokle pogled seže.
Predsjednik Planinarsko smučarskog društva Vilinac Jablanica, koje brine o domu, Sabahudin Spahović navodi u razgovoru za Fenu da su u protekloj 2021. godini u domu Vilinac zabilježili 1.174 posjetioca, najviše domaćih gostiju (upisanih u knjigu posjetilaca doma), od čega je oko 400 noćenja u čemu su prednjačili inostrani gosti.
No mnogo veći broj planinara prošle je godine pohodio samu planinu Čvrsnicu, njenim ljepotama poput Hajdučkih vrata i jezera Crvenjak došlo je da se divi između tri i četiri hiljade posjetilaca. Spahović nedvosmisleno smatra da je tome jedan od uzroka pandemija koja je potakla sve veći broj ljudi različitih životnih dobi da posjećuju planine, posebno Čvrsnicu zbog njene pitomosti i pristupačnosti, te tako barem na kratko odagnaju misli o svakodnevnici.
Veća brojnost ljudi na Čvrsnici ostavlja i određen trag pored pozitivne strane te priče, a to su neodgovorni pojedinci koji smeće ostave na planini, ali ponajviše ugroženost čvrsničke dragocjenosti Hajdučkih vrata. Posjetioci često nisu svjesni krhkosti luka te nepromišljenim ponašanjem ugrožavaju njegov opstanak.
- Neodgovorno ponašanje pojedinaca koji čak motorima dolaze do samih vrata i onih koji se penju po njima može uzrokovati njihovo urušavanje i potpuni nestanak ovog prirodnog fenomena i bisera planine Čvrsnice za kojeg se vežu mnoge legende. Neophodno je da se Hadučka vrata proglase nacinalnim spomenikom i da se predloži njihovo stavljanje na Listu svjetske baštine UNESCO-a, a što prije uradi studija za konzerviranje vrata kako bi se zaštitila od daljeg propadanja i devastacije - upozorava Spahović.
