Stranka koja je pobijedila na njemačkim izborima drastično ublažava svoj pristup saradnji s krajnjom desnicom, dok nova politička realnost u zemlji počinje uzimati danak.
Dok je demohrišćanska stranka CDU – stranka Helmuta Kohla i Angele Merkel – decenijama dosljedno odbijala saradnju s političarima s ekstremnih margina, čini se da taj “zaštitni zid” sada puca dok se njemački parlament pokušava reorganizirati nakon vanrednih izbora održanih 23. februara.
AfD sve bliže institucijama moći
Izazov za odlučnost mainstream političara da marginaliziraju Alternativu za Njemačku (AfD) postao je očit čim je ova krajnje desničarska stranka postigla ogroman uspjeh, prvi put osvojivši drugo mjesto u poslijeratnoj njemačkoj historiji, piše Politico.
Neki poslanici AfD-a već su u tišini uspostavili veze s članovima drugih stranaka i dobili signale podrške da preuzmu vođenje važnih parlamentarnih odbora, izjavili su dužnosnici AfD-a za POLITICO.
AfD je osvojio više od 20 posto glasova i osigurao 152 mjesta, čime je postao najveća opoziciona stranka u Bundestagu, što joj daje pravo da predsjedava brojnim odborima. Ti položaji imaju stvarnu moć jer predsjednici odbora vode rasprave, pozivaju stručne svjedoke i utiču na zakonodavnu agendu.
"Birači su nam htjeli nešto poručiti"
Friedrich Merz iz CDU-a trebao bi postati kancelar nakon što nova koalicija sa socijaldemokratama (SPD) započne s radom narednog mjeseca.
Jens Spahn, istaknuti član CDU-a i bivši ministar zdravstva, izjavio je za Bild da se AfD u parlamentarnim procedurama treba tretirati „kao i svaka druga opoziciona stranka“. Rekao je da njihovi poslanici „sjede tamo s takvom snagom jer su birači htjeli nešto da nam poruče“ i da „te birače treba shvatiti ozbiljno“. (Bild je u vlasništvu POLITICO-ve matične kompanije Axel Springer.)
Do sada su CDU i ostale etablirane stranke, uključujući SPD kancelara Olafa Scholza, radile na tome da AfD drže podalje od ključnih funkcija. Više puta im je blokirano imenovanje potpredsjednika Bundestaga – pozicije koju po običaju ima svaka parlamentarna grupa.
Johann Wadephul, zamjenik predsjednika CDU/CSU poslaničkog kluba, izjavio je da je takva blokada samo pomogla AfD-u da se predstavi kao žrtva. Sada podržava da kandidati iz AfD-a predsjedavaju odborima „ako se nisu neprimjereno ponašali u prošlosti“, rekao je za RND.
Strategija "dajte im prostor da se sami diskredituju"
Merz je već tokom izborne kampanje testirao granice – i naišao na oštre kritike – kada se oslonio na glasove AfD-a u parlamentu da progura prijedlog o migracijama.
Čini se da nova strategija CDU-a ide ka tome da se krajnjoj desnici dodijeli odgovornost i javni prostor, uz nadu da će to biračima postati odbojno.
„Postoji legitiman argument da se s ovom grupom treba suočiti ne proceduralnim trikovima, već žestokim i sadržajnim debatama“, izjavio je Philipp Amthor, mladi poslanik CDU-a, za Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Unutrašnji otpor unutar CDU-a
Nisu svi u CDU-u zadovoljni novim tonom. Roderich Kiesewetter, visoki funkcioner stranke, nazvao je AfD „sigurnosnom prijetnjom za Njemačku“. Za radio RBB je izjavio:
„Poslanici AfD-a ne bi trebali biti u nadzornom odboru koji prati rad obavještajnih službi – kao ni u budžetskom povjerenstvu za povjerenje.“
SPD upozorava na opasnost
SPD, koji je prošle sedmice finalizirao dogovor o vladi s Merzovom strankom, već je u sukobu s CDU-om po ovom pitanju. Za Tagesspiegel, sekretarka SPD-a Katja Mast rekla je:
„AfD nije stranka kao svaka druga. Mi ćemo s punom odlučnošću štititi naše demokratske institucije – prije svega naš parlament.“
Pregovori o predsjedavanju odborima još su u toku i očekuje se da budu okončani nakon 6. maja, kada bi Merz trebao biti zvanično imenovan za kancelara.