Kada je Kanton Sarajevo prije nekoliko godina odlučio da političarima, direktorima i ostalim funkcionerima na javnim pozicijama "zaviri" u imovinske kartone, taj posao je shodno Zakonu o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u KS povjeren Uredu za borbu protiv korupcije.
Zakon je dao pravo Uredu da prikuplja, provjerava i čuva podatke o imovini svih koji obavljaju javne funkcije. Ti podaci završavaju u Registru, u kojem su evidentirani stanovi, kuće, auta, plate, krediti i dugovi onih koji upravljaju javnim novcem i plate dobijaju iz budžeta.
Moraju prijaviti i imovinu bliskih srodnika
Ko su ljudi koji moraju prijavljivati imovinu? Spisak je dugačak. Tu su izabrani zvaničnici, poput zastupnika i vijećnika, te nosioci izvršnih funkcija, od premijera i ministara, preko gradonačelnika i načelnika, do direktora javnih preduzeća, fondova i brojnih ustanova.
Obavezu prijave imovine imaju i savjetnici. Čak i oni koji su samo vršioci dužnosti, na par mjeseci, imaju istu obavezu. U 2025. godini, prema izvještaju koji Ured za borbu protiv korupcije dostavlja Skupštini KS, i u koji je Raport imao uvid, Ured je zaprimio ukupno 2.064 prijave o imovini.
Od tog broja, 355 prijava stiglo je od izabranih zvaničnika, dok su 1.704 prijave stigle od imenovanih funkcionera. Savjetnici su poslali svega pet prijava.
Uz svoje podatke, funkcioneri su prijavili i imovinu za 1.983 bliska srodnika. Zakon kaže da su to bračni ili vanbračni partner, djeca i roditelji, te usvojitelji i usvojenici. Ako je stan ili auto na ime supruge ili djeteta, i to mora ući u obrazac.
Najviše prijava dolazi sa kantonalnog nivoa i to 1.603 prijave, s nivoa Grada stigle su 53 prijave, a s nivoa općina je stiglo 408 prijava.
Ukupna procijenjena vrijednost prijavljenih stanova, kuća i zemljišta svih funkcionera i njihovih srodnika iznosi oko 235 miliona maraka.
Najveći dio tog kolača drže nosioci izvršnih funkcija. Njihova imovina ukupno vrijedi oko 195,6 miliona maraka. Izabrani zvaničnici prijavili su nekretnine vrijedne oko 39,4 miliona maraka, dok su savjetnici su, barem po papirima, skromni i prijavili su imovinu ukupne vrijednosti procijenjene na oko 300.000 KM.
Ni pokretna imovina ne zaostaje. Tu spadaju automobili i sve vrijednije stvari koje se moraju registrovati ili vrijede više od 5.000 maraka.
Ukupna vrijednost te imovine iznosi oko 53,6 miliona maraka. Od toga nosioci izvršnih funkcija imaju oko 43 miliona, izabrani zvaničnici oko 10,3 miliona, a savjetnici oko 270.000 KM.
Kada se pogleda koliko su svi oni zaradili tokom godine, prema podacima Ureda ukupan iznos po tom osnovu je oko 73 miliona maraka.
Nosioci izvršnih funkcija tu opet vode s oko 60,3 miliona. Izabrani zvaničnici prijavili su oko 12,5 miliona, a savjetnici su prijavili oko 150.000 KM.
Izrečene kazne za prekršitelje
Uredu su zvaničnici morali prijaviti i sva dugovanja veća od 5.000 KM. Ukupni prijavljeni dugovi iznose oko 86,2 miliona maraka. Najveći dio, oko 71,7 miliona, otpada na nosioce izvršnih funkcija. Izabrani zvaničnici duguju oko 14,3 miliona. Savjetnici su prijavili dug od oko 140.000 KM.
Kada neko od nosilaca javnih funkcija ne poštuje rokove za dostavu podataka o imovini Ured može izdati prekršajni nalog. Tokom prošle godine izdano ih je 56. Tri osobe su, jer su ponovile prekršaj, kažnjene sa po 3.000 maraka. Ostalih 53 dobilo je kaznu od 1.000 maraka.
Od tih 56 kazni, tri su izrečene jer imovina nije prijavljena nakon prestanka funkcije. Osam kazni je izrečeno jer imovina nije prijavljena prilikom preuzimanja dužnosti, a 45 kazni izrečeno je jer kažnjeni nisu predali redovnu godišnju prijavu.
Do sada je 20 osoba platilo kaznu. Njih 17 je platilo po 500 maraka, koristeći mogućnost da plate pola kazne na vrijeme. Tri osobe su zakasnile, pa su platile po 1.020 maraka. Trideset dvoje je tražilo sudsko odlučivanje i većina tih predmeta još čeka svoj red na Općinskom sudu u Sarajevu.
Potrebne izmjene Zakona
Ali Ured ne skuplja samo 'papire' o imovini. On mora i provjeravati da li se brojevi slažu. Svake godine Ured mora provjeriti najmanje 100 nosilaca javnih funkcija i njihovih srodnika. To znači provjeru vlasništva, prihoda, rashoda i kredita, te upoređivanje svega toga sa bazama drugih institucija.
Ako se utvrdi da su prihodi i imovina u razumnom odnosu, predmet se zatvara i ide u lični dosje. Ako se pojavi sumnja da nešto nije u redu i da postoji nesrazmjer u imovini po preuzimanju i nakon odlaska s funkcije, Ured o tome obavještava tužilaštvo, poreznu upravu ili druge organe. Ako ima elemenata krivičnog djela, kompletan predmet ide tužiocima.
Za sada Ured nije utvrdio takva kršenja Zakona.
Ured je u dosadašnjoj provedbi zakona prepoznao i problem koji se ogleda u tome da zakon ne definiše dovoljno precizno ko su sve nosioci izvršnih funkcija u KS.
Zbog toga je ponekad nejasno ko tačno mora podnositi prijave. Ured je zato predložio izmjene zakona. Vlada Kantona Sarajevo je već usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije do 2028. godine, u kojoj je jasno definirano da zakon treba popraviti.
Ured je izradio inicijativu za izmjene i dopune Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u KS , koja sadrži predloženi tekst izmjene i dopune ovog propisa.
Ukoliko budu usvojene u predloženoj formi i stupe na snagu, spisak nosilaca izvršnih funkcija koji moraju prijavljivati imovinu bit će tačno i nedvosmisleno pobrojan.