Bosna i Hercegovina je zemlja bogata šumama - više od 63 posto njene teritorije pokriveno je šumama i šumskim zemljištem, što je svrstava među vodeće zemlje u Evropi. Iako su naše šume još uvijek relativno sačuvane, klimatski ekstremi poput suša, toplotnih valova i šumskih požara već uzrokuju vidljive promjene, uključujući sušenje pojedinih vrsta, među kojima je posebno ugrožena smrča - istakao je danas u Sarajevu prof. dr. Besim Balić.
On je taj podatak naveo na javnom predavanju "Šume kao multifunkcionalni prirodni resurs u uslovima klimatskih promjena: stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini u globalnom kontekstu", održanom u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u organizaciji Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka - Odbora za prirodne resurse i u suorganizaciji sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu (Katedra za uređivanje šuma i urbanog zelenila).
Predavanje je moderirao akademik Vladimir Beus, koji je još jednom podcrtao da su šume jedan od ključnih regulatora klime - kroz proces fotosinteze apsorbuju karbon dioksid, a oslobađaju kisik, doprinoseći stabilizaciji temperature i kvaliteti zraka.
U okviru predavanja naglašeno je da klimatske promjene sve intenzivnije utiču na stabilnost, produktivnost i zdravstveno stanje šumskih ekosistema, čime se dovodi u pitanje njihove ključne ekološke, društvene i ekonomske funkcije. Posebno su istaknuti rizici povezani s učestalošću suša, požara i napada štetočina, koji dodatno ubrzavaju degradaciju šuma.
'Struka mora preći sa tradicionalnog na adaptivno gospodarenje šumama kako bi se povećala njihova otpornost na klimatske promjene', smatra prof. dr. Balić, ukazujući i na potrebu sistemskog pristupa upravljanju šumskim resursima.
Kao jedan od značajnih izazova istaknuto je i odsustvo jedinstvenog zakonskog okvira u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i fragmentiran sistem upravljanja šumama po kantonima, što otežava njihovu efikasnu zaštitu i dugoročno planiranje.
U kontekstu obilježavanja Svjetskog dana šuma (21. mart), čija je ovogodišnja tema "Šume i ekonomija", istaknuto je da šume predstavljaju ne samo prirodni, već i važan ekonomski resurs. Pored proizvodne funkcije, one imaju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta, regulaciji vodnih tokova i unapređenju kvaliteta života.
Tokom predavanja predstavljeni su i relevantni podaci o stanju šuma u Bosni i Hercegovini, uključujući rezultate nacionalne inventure šuma, uz identifikaciju ključnih izazova i smjernica za njihovo održivo upravljanje u budućnosti, saopćeno je iz Akademije nauka i umjetnosti BiH.