vožnja

Vječita dilema vozača: Šta više uništava motor vožnja na niskim ili visokim obrtajima

Raport.Ba
Obrtaji freepik
Foto: Freepik

Ako postoji jedno pitanje koje se redovno postavlja u automobilskom svijetu, od autoškola, preko kafića do servisnih radionica, onda je to pitanje o obrtajima motora. Treba li voziti na nižim obrtajima “da se motor ne muči”? Je li povremeno “stiskanje do crvenog” zdravo ili pogubno? Šteti li motoru više agresivna vožnja ili pretjerana štednja?

Ovo naizgled jednostavno pitanje zapravo skriva kompleksnu mehaniku. Motor s unutrašnjim sagorijevanjem nije binarni sistem; on je složena mašina u kojoj svaki režim rada ostavlja dugoročne posljedice.

Jedan od najraširenijih mitova u modernoj vožnji, posebno kod dizelskih i turbobenzinskih motora, glasi: “Ako vozim na što nižim obrtajima, motor će duže trajati.” Ovaj mit, podstaknut marketingom o niskoj potrošnji, često dovodi do skupih kvarova.

Vožnja na preniskim obrtajima (ispod 1.500 za benzince i ispod 1.400 za dizelaše), osobito pod opterećenjem, uzrokuje ubrzano trošenje.

Fenomen "Lugginga" (gušenje motora) je stanje u kojem motor radi na niskim obrtajima, a vozač traži snagu (daje gas). Rezultat je ekstreman mehanički stres:

  • Klipnjače trpe visoka opterećenja.
  • Ležajevi radilice se bukvalno "gnječe".
  • Uljni film postaje preslab, što dovodi do kontakta metal o metal.

Detonacije (kucanje) su nekontrolisano sagorijevanje koje oštećuje klipove i ventile.

Kod dizel motora, vožnja "na leru" uzrokuje nakupljanje čađi, začepljenje EGR ventila i probleme s DPF filterom. Motor se, jednostavno rečeno, guši iznutra.

Iako zvuk motora na visokim obrtajima djeluje zastrašujuće, situacija je manje kritična nego što se misli. Pri višim obrtajima, uljna pumpa radi učinkovitije, a pritisak ulja je stabilniji.

Elektronika (ECU) sprečava mehaničko uništenje prekidom dovoda goriva prije nego što dođe do oštećenja.

Glavni neprijatelj visokih obrtaja je temperatura, a ne sama mehanika. To postaje problem samo ako sistem za hlađenje nije ispravan ili ako je ulje staro.

Visoki obrtaji na hladnom motoru. Dok ulje ne postigne radnu temperaturu, trenje je ogromno i tada nastaje stvarna šteta.

Iskusni mehaničari će vam rijetko reći da je motor "izdahnuo" od viška obrtaja. Mnogo češće će spomenuti kvarove uzrokovane gušenjem: istrošene ležajeve, puknute klipnjače i začepljene sisteme za pročišćavanje izduvnih gasova.

Dugotrajna vožnja na preniskim obrtajima pod opterećenjem u prosjeku šteti motoru više nego povremeni visoki obrtaji na zagrijanom motoru.

Visoki obrtaji su bučni i očigledni, dok su niski obrtaji podmukli i dugoročno razorniji.

automobili obrtaji Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu