Ministarstvo pravde Republike Srpske pokušalo je izvršiti posredno pritisak na Ustavni sud BiH, pred odluku tog suda o ocjeni ustavnosti Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS, donesenu u petak, 27. marta, otkriva Raport.
Kako saznaje Raport, ministar pravde RS Goran Selak je dva dana prije sjednice Ustavnog suda BiH poslao pismo na brojne međunarodne adrese u BiH i Briselu, u kojem je pokušao dezavuisati međunarodne predstavnike o nadležnostima u oblasti elektronskog potpisa u BiH.
Pismo koje je u posjedu Raporta, upućeno je između ostalog, na adrese Delegacije EU u BiH, Evropske komisije, Evropske službe za vanjske poslove (EEAS), OSCE-a, kao i na adrese osam ambasada u BiH.
Zanimljivo je kojim se sve ambasadama Selak obratio,ali na to ćemo se osvrnuti u nastavku teksta.
Sadržaj pisma 'potopila' odluka Ustavnog suda BiH
Prije toga, treba reći da se Selak se u svom pismu od 25.marta poziva na presudu Suda BiH iz 2025. godine predstavljajući je kao navodni dokaz da državna Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA ) djeluje' nezakonito, da nema pravni osnov za dodjelu elektronskog potpisa i da se lični podaci građana obrađuju mimo zakona'
Podsjećamo, u toj presudi Sud BiH je prošle godine utvrdio da je jedan projekat u IDDEEA-i , koji se odnosio na elektronski identitet, a ne elektronski potpis proveden izvan zakonskog okvira.
Međutim, Sud BiH nikada nije osporio nadležnost IDDEEA-e, nego, naprotiv, jasno je naglašeno da se radi o instituciji sa zakonom utvrđenom ulogom u oblasti identifikacionih dokumenata, elektronskih certifikata i digitalnog potpisivanja.
Selak sada, a brojni SNSD-ovci ranije, pokušali su tu presudu Suda BiH tumačiti u svoju ,odnosno korist MUP-a RS, ali sad je Ustavni sud BiH potpuno 'potopio' takve tvrdnje ustvrdivši da je oblast digitalnog potpisivanja i izdavanja certifikata,kao i kompletne infrastrukture u toj oblasti u isključivoj nadležnosti države i IDDEEA-e, te da entitetski MUP u RS ne može preuzeti te poslove.
Javno kritikuju Britance i Nijemce, tajno im pišu
Ali, Selakovo pismo otkriva još nešto što se u RS očigledno pokušava sakriti od javnosti i građanima se pokušava predstaviti kao nešto što vlast u RS 'ne radi'.
Naime, strane adrese na koje je pismo poslano, što nije moglo biti učinjeno bez znanja Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i Siniše Karana, predsjednika RS, otkrivaju paradoks i nedosljednost režima u tom entitetu.
Selakovo pismo je potvrdilo da oni koji godinama javno 'kritikuju i upozoravaju' na strano miješanje i intervencionizam u BiH sada se upravo obraćaju tim stranim i vlasti u RS 'mrskim' ambasadorima, šalju im žalbe i traže intervenciju.
Zato je Selakovo pismo dokaz da ono što vlast u RS predvođena Dodikom javno kritikuje kao nedopustiv uticaj, u praksi evidentno,ali tajno i licemjerno koristi kao poželjan mehanizam.
Posebno je zanimljivo kojima je ambasadama Selak pisao. Osim ambasadama Srbije, Kine, SAD i Rusije, značajno je, ali i izenađujuće što je pismo poslano i na adrese Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva, te ambasada Njemačke i Austrije u BiH.
Milorad Dodik se nalazi pod sankcijama upravo ove tri zemlje, ali to ne smeta da ministar u vladi kojom on otvoreno diriguje, 'tužaka' IDDEEA-u i druge državne institucije i diplomatama tih zemalja i očekuju njihovu pomoć
Objašnjenje ove dvostruke igre u kojoj se javno kritikuju strane intervencije a istovremeno se tajno obraća istim akterima vjerovatno leži u političkoj strategiji dvostrukih standarda, koja pokazuje koliko su u stvari vlastodršci u RS nedosljedni i spremni na svaku vrstu 'predstava za javnost' dok u tajnim pismima izražavaju duboko poštovanje i uvažavanje evropskih institucija i diplomata.