Prema Transparency International BiH više od 120 miliona konvertibilnih maraka (61,53 miliona eura) vlasti Bosne i Hercegovine, jedne od najslabijih ekonomija u Evropi, potrošile su na finansiranje organizacija civilnog društva u posljednje dvije godine, iako u mnogim slučajevima nije postojalo jasno opravdanje za to.
U Bosni i Hercegovini je registrovano gotovo 25.000 organizacija civilnog društva (na 3,5 miliona stanovnika).
Mnogo udruženja
Anesa Agović, jedna od autorica izvještaja Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, rekla je Al Jazeeri kako postoje osnovane sumnje da su brojne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini samo „sredstvo nekih osoba, bliskih politici“, za „iskorištavanje javnog novca“.
Lokalne vlade kao i one na višim nivoima zauzvrat dobivaju političku podršku.
Prema istom izvještaju Globalne inicijative, godišnji grantovi javnog novca u Bosni i Hercegovini dodijeljeni bez javnog savjetovanja ili tendera često su dodijeljeni udruženjima vojnih veterana i ekološkim organizacijama koje podržavaju vladajuće stranke i spremne su u javnosti istupiti u njihovu korist.
„Pojavljuje se sumnja u sam nastanak tako velikog broja udruženja“, rekla je Agović.
„Utvrđena je praksa da mnoge od nevladinih organizacija zapravo nakon dobijanja prve količine novca iz javnog budžeta više ne postoje, jednostavno prestanu sa radom, bez ikakvih pravnih posljedica ili odgovornosti“.
Također, dodala je, „registrovani su primjeri da lica, uposlenici državnih institucija registruju nevladine organizacije, a zatim dobiju novac za tu organizaciju“.
Agović navodi i nekoliko drugih primjera koji ukazuju na to da javni novac organizacijama civilnog društva u Bosni i Hercegovini možda nije dodijeljen transparentno.
Tako su zabilježeni primjeri da organizacija koja postoji manje od godinu dana dobije novac u iznosu od 30 ili 40 hiljada konvertibilnih maraka. Općine ili druge institucije koje su sumnjivim radnjama finansirale nevladine organizacije, ne očekuju ni izvještaj o utrošenim sredstvima ili su izvještaji formalni.
Reprezentativni primjer sumnjive potrošnje javnog novca na organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini može se pokazati na slučaju jedne općine u Kantonu Sarajevo.
Primjer sarajevske općine
Budžet te općine, jedne od devet u tom kantonu, čije ime se ne navodi u izvještaju Globalne inicijative, za 2021. godinu iznosio je 20 miliona eura, od čega se oko 410.000 eura „rutinski daje organizacijama civilnog društva bez javnog savjetovanja ili tendera“.
Osim toga, čak i oni grantovi koji se dodjeljuju putem transparentnijeg procesa, navodi Globalna inicijativa, i dalje su podložni nedopuštenom utjecaju.
U drugom specifičnom slučaju, Brčko – samoupravni distrikt koji se smatra “mikrokosmosom Bosne i Hercegovine” – također trpi značajnu finansijsku korupciju.
Zabilježeni su brojni primjeri političkih stranaka u Brčkom povezanih sa koruptivnim finansiranjem organizacija civilnog društva. Na primjer, od dva miliona eura planiranih za dodjelu nevladinim organizacijama u 2018. godini, jedan je službenik dodijelio više od 325.000 eura različitim fiktivnim organizacijama.
„Prema izjavama naših sagovornika za ovo istraživanje, a koji rade u općinama, ministarstvima i sl, većina je itekako bila upoznata sa ovakvim (nezakonitim) praksama. Zloupotreba nevladinog sektora za izvlačenje novca iz budžeta [u Bosni i Hercegovini] je praksa poznata više od 20 godina“, rekla je Agović, dodajući da nezakonita praksa nije zaobišla ni rad međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini.
Svjesni problema
Neki ljudi su svjesni ovog problema, ali ne prijavljuju nezakonitosti, jer se boje da će biti izloženi degradaciji na radnom mjestu ili drugim problemima, pa čak i gubitku posla, dodala je.
Agović kaže da bi organizacije civilnog društva trebale činiti važan faktor u Bosni i Hercegovini. Neke nevladine organizacije i projekti koji finansiraju rad medija, doprinijeli su i podstakli otkrivanje različitih afera korupcije i organiziranog kriminala.
„Koruptivnim finansiranjem nevladinih organizacijama ne samo da štetimo ugledu civilnog društva, već slabimo njegovu ulogu u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala“, rekla je Agović.
„Ali, neki nivoi vlasti u BiH žele u potpunosti staviti pod kontrolu nevladin sektor, kako ne bi imali oponente i civilnu kontrolu nad utroškom sredstava i drugim javnim projektima“, dodala je.
Do multipliciranja reprezentativnih organizacija i rastuće potrošnje javnog sektora u Bosni i Hercegovini dodatno dovodi zloupotreba složenog etničkog sastava zemlje.
