U Gvineji Bisau izbio je novi vojni udar – vojska je objavila da preuzima “potpunu kontrolu” nad zemljom, samo tri dana nakon održanih izbora, dok su u glavnom gradu Bisauu odjekivali pucnji u blizini predsjedničke palače, sjedišta izbornog povjerenstva i Ministarstva unutrašnjih poslova.
Vojni časnici saopćili su da obustavljaju izborni proces i zatvaraju granice države, navodeći da su formirali “visoko vojno zapovjedništvo za obnovu reda”, koje će preuzeti upravljanje zemljom do daljnjeg. Saopćenje je pročitano u sjedištu vojske i emitirano na državnoj televiziji.
Najnoviji udar još je jedan u nizu pučeva i pokušaja puča koji potresaju Gvineju Bisau od nezavisnosti 1974. godine.
Pucnjava, optužbe i politički haos
U srijedu su se čuli rafali u blizini ključnih državnih institucija, ali nije bilo jasno ko je odgovoran. Oba glavna kandidata na izborima – aktuelni predsjednik Umaro Sissoco Embaló i njegov protivkandidat Fernando Dias – tvrde da su pobijedili u prvom krugu glasanja.
Glasnogovornik predsjednika Embalóa optužio je “naoružane ljude povezane s Diasom” za pucnjavu, dok je Diasov saveznik poručio da Embaló “inscenira puč” kako bi proglasio izvanredno stanje i zadržao vlast. Nijedna strana nije predočila dokaze.
Privremeni izborni rezultati trebalo je da budu objavljeni sutra.
Zemlja s dugom historijom nestabilnosti
Prema Reutersu, Gvineja Bisau je imala najmanje devet pučeva od proglašenja nezavisnosti do Embalóovog dolaska na vlast 2020. godine. Embaló tvrdi da je preživio tri pokušaja puča, uključujući i onaj iz oktobra ove godine.
Kritičari, međutim, optužuju ga da izmišlja ili preuveličava pokušaje puča kako bi opravdao represiju nad opozicijom. Gvineja Bisau je već godinama politički paralizirana – parlament ne funkcioniše od 2023. godine nakon što ga je Embaló raspustio.
Najsiromašnija među siromašnima, označena i kao “narko-država”
Gvineja Bisau jedna je od najsiromašnijih država na svijetu: prosječni godišnji prihod iznosio je svega 963 dolara po stanovniku. UN je 2008. godine proglasio zemlju “narko-državom” zbog njene uloge u tranzitu kokaina između Latinske Amerike i Evrope.
Sa svojih 88 otoka arhipelaga Bijagós, zemlja je dugo bila idealna ruta za kolumbijske kartele, navodi Svjetska banka.