Kada rat s Rusijom jednom završi, Ukrajina će ostati s vojskom kakvu Evropa do sada nije imala – brojnijom, iskusnijom i ratom oblikovanom snagom od oko 800.000 vojnika. Takva vojska bit će veća od oružanih snaga bilo koje evropske države i predstavljaće ključni faktor buduće sigurnosne arhitekture kontinenta.
Pitanje koje se sve češće postavlja u političkim i vojnim krugovima jeste može li Ukrajina dugoročno održavati tako veliku silu i kakvu će ulogu ona imati u eventualnom mirovnom sporazumu s Moskvom. Evropa danas Ukrajinu vidi kao bedem protiv ruskih ambicija, ali taj bedem ima visoku cijenu.
Ogroman teret za budžet i društvo
Održavanje vojske od 800.000 ljudi, zajedno s velikim količinama opreme i stalnim razvojem novih sposobnosti, bit će jedan od najvećih poslijeratnih izazova za Kijev, piše Wall Street Journal. Ukrajina trenutno na odbranu troši oko 30 posto bruto domaćeg proizvoda, dok Rusija izdvaja oko 7,3 posto.
Lideri Evropske unije nedavno su odobrili zajam od 90 milijardi eura kako bi spriječili finansijski kolaps i omogućili nastavak ratnih napora. Međutim, dugoročno finansiranje ostaje neizvjesno, posebno u kontekstu činjenice da su Sjedinjene Američke Države već obustavile dio finansijske pomoći.
Ukupna vojna i finansijska pomoć Ukrajini od početka rata iznosila je oko 350 milijardi dolara, ali analitičari upozoravaju da će evropske države teško biti spremne godinama finansirati tako veliku vojsku nakon završetka sukoba.
Zelenskij insistira, stručnjaci upozoravaju
Predsjednik Volodimir Zelenskij insistira na održavanju 800.000 aktivnih vojnika, odbacujući ruske zahtjeve da se ta brojka smanji na 600.000. Iako su se evropski lideri načelno saglasili s tom procjenom, vojni analitičari upozoravaju da bi takva struktura mogla biti dugoročno neodrživa.
Toliko velika vojska ne samo da je skupa, već iz privrede izvlači stotine hiljada ljudi u zemlji koja se već suočava s ozbiljnim demografskim padom. Mykola Bielieskov iz Nacionalnog instituta za strateške studije smatra da bi realniji model bio između 300.000 i 500.000 vojnika, uz snažnu rezervu.
Dronovi umjesto mase ljudi
Stručnjaci se slažu da budućnost ukrajinske vojske leži u tehnologiji, a ne u masovnosti. Michael Kofman iz Carnegie Endowment for International Peace ističe da će se Ukrajina morati oslanjati na isplativije sisteme poput dronova, mina i rezervnog sastava, jer veliki sistemi, poput borbenih aviona, mogu iscrpiti budžet.
Ovaj zaokret već je vidljiv. Ministarstvo odbrane Ukrajine planira da do 80 posto mehaniziranih brigada koristi bespilotna kopnena vozila, uključujući dronove za evakuaciju ranjenika.
Zastupnica Halyna Yanchenko, koja vodi parlamentarnu radnu grupu za odbrambena ulaganja, poručila je da se buduće oružane snage moraju graditi na principu da „ne ratuju ljudi, već dronovi“.
Avioni, rakete i dilema buduće doktrine
Gotovo svi vojni izvori slažu se da protuzračna odbrana i dalekometni projektili moraju biti apsolutni prioritet. Zamjenik komandanta 72. brigade Serhii Kostyshyn upozorava da bez snažne protuzračne odbrane Ukrajina ostaje izložena dubinskim napadima.
Istovremeno, najveće dileme vode se oko borbenih aviona. Zelenski je potpisao memorandume sa Švedskom i Francuskom o mogućoj nabavci do 250 aviona Gripen i Rafale. Time bi Ukrajina imala zračnu flotu veću od britanske i francuske zajedno, ali cijena takvog poduhvata je ogromna.
Primjera radi, Kolumbija planira potrošiti 3,6 milijardi dolara za samo 17 Gripena. Ipak, bivši ministar odbrane Andriy Zagorodnyuk upozorava da Ukrajina ne smije potpuno odustati od avijacije, jer bi u suprotnom riskirala gubitak kontrole nad vlastitim nebom.