Sve veći broj vozača namjerno isključuje ovu funkciju, a razlozi su dublji od puke iritacije zbog stalnog gašenja i paljenja motora.
Start-stop sistem, tehnologija koja automatski gasi motor pri zaustavljanju vozila na semaforu ili u saobraćajnoj gužvi, predstavljen je kao ekološko i ekonomično rješenje. Proizvođači obećavaju smanjenje potrošnje goriva od 3 do 10 posto, a u uslovima gustog gradskog saobraćaja uštede mogu doseći i do 15 posto. Prema analizama koje objavljuje i Auto-moto savez, na godišnjem nivou to može značiti i do nekoliko stotina maraka manjih troškova za gorivo. Gašenjem motora dok vozilo stoji smanjuje se i emisija štetnih plinova, što je ključan argument u borbi protiv zagađenja zraka u urbanim sredinama. Međutim, iza ovih impresivnih brojki krije se druga strana priče koja izaziva ozbiljnu zabrinutost kod vlasnika vozila.
Glavni razlog za skepticizam leži u dodatnom opterećenju koje sistem stavlja na ključne komponente automobila. Iako proizvođači tvrde da su vozila sa start-stop tehnologijom opremljena ojačanim dijelovima, činjenica je da se anlaser (starter) i akumulator koriste neuporedivo češće nego kod vozila bez ovog sistema. Umjesto nekoliko paljenja dnevno, motor se pokreće desetinama puta tokom samo jedne gradske vožnje. To neizbježno dovodi do bržeg trošenja. Vozila s ovom tehnologijom zahtijevaju posebne, znatno skuplje akumulatore (AGM ili EFB) i izdržljivije anlasere. Kada dođe vrijeme za zamjenu, trošak može višestruko nadmašiti ostvarenu uštedu na gorivu, pretvarajući ekološku mjeru u finansijski teret za vlasnika.
Posebno su zabrinuti vlasnici vozila s turbopunjačima. Stručnjaci upozoravaju da naglo gašenje motora nakon dinamičnije vožnje prekida proces hlađenja i podmazivanja turbine, koja radi na izuzetno visokim temperaturama. Ovaj toplotni šok može dugoročno prouzročiti ozbiljna i skupa oštećenja. Preporuka je da se nakon brze vožnje motor ostavi da radi u praznom hodu barem jednu minutu kako bi se turbina ohladila, što start-stop sistem direktno onemogućava. Upravo zbog toga mnogi vozači preventivno isključuju sistem kako bi sačuvali jednu od najskupljih komponenti modernih motora.
Odluka o korištenju start-stop sistema na kraju ovisi o vozaču, no postoje situacije u kojima je njegovo isključivanje gotovo obavezno. U "kreni-stani" vožnji s vrlo kratkim intervalima zaustavljanja, sistem donosi više štete nego koristi jer je opterećenje na komponente maksimalno, a ušteda goriva zanemariva. Također, pri veoma niskim vanjskim temperaturama ili kada je motor pod većim opterećenjem, poput vuče prikolice, pametnije je poštedjeti akumulator i starter dodatnog stresa. Iako su proizvođači automobila uložili značajan trud u prilagodbu vozila, vaganje između potencijalne uštede i rizika od skupih popravaka mnoge navodi da pritisnu tipku s oznakom "A" i preuzmu kontrolu nad radom svog motora.