Kometa C/2026 A1 (MAPS), otkrivena ranije ove godine, proći će veoma blizu Sunca, ali se neće sudariti s njim, saopćili su astronomi s Krima.
Ipak, dodaju da postoji mogućnost da se kometa raspadne nakon što prođe kroz perihel, tačku svoje orbite koja je najbliža Suncu.
Laboratorija za solarnu astronomiju pri Space Research Institute of the Russian Academy of Sciences ranije je navela da bi kometa MAPS mogla „pasti“ na Sunce 4. aprila i ispariti u njegovoj koroni.
„Kometa neće udariti u Sunce, ali postoji velika vjerovatnoća da bi se mogla raspasti nakon što mu se približi. Na našim geografskim širinama moći ćemo je vidjeti tek nakon što prođe blizu Sunca, ako preživi. Međutim, uslovi za posmatranje bit će znatno lošiji nego na južnoj hemisferi“, rekao je astronom Sergej Nazarov.
Slično mišljenje iznio je i astronom amater Aleksandar Jakušečkin, koji također smatra da kometa neće udariti u Sunce.
„Jedino što bi se moglo dogoditi jeste raspad jezgra komete zbog nekoliko faktora, poput plimnog djelovanja Sunca i snažnih toplotnih efekata. Ako dođe do raspada, većina fragmenata zadržat će istu brzinu i nastaviti kretanje duž iste orbite“, objasnio je.
Prema njegovim riječima, čak i u slučaju potpunog raspada, odmah nakon prolaska perihela mogao bi se vidjeti snažan sjaj, refleksija sunčeve svjetlosti od oblaka prašine i ostataka jezgra komete.
„Taj fenomen bit će vidljiv 4. aprila na južnoj hemisferi“, dodao je Jakušečkin.
Astronom je podsjetio i da je ova kometa ranije zabilježena na Zemlji u junu 363. godine, kada ju je rimski historičar Ammianus Marcellinus opisao kao zastrašujuće znamenje koje se moglo vidjeti čak i tokom dana.
Prema njegovim riječima, MAPS je kometa koja kruži oko Sunca i veoma mu se približava, a pripada porodici Kreutz sungrazing comets.
Vjeruje se da je riječ o fragmentu mnogo veće komete koja se raspala prije mnogo godina. Mnoge komete iz ove porodice potiču od takozvane „Velike komete“, koja je bila toliko sjajna da se mogla vidjeti čak i usred dana.
Jakušečkin smatra da je MAPS vjerovatno jedini poznati fragment takozvane Aristotelove komete druge generacije, koja se pojavila nakon 12. stoljeća.