Kada bi vas neko pitao koji je najvrjedniji nusproizvod mesne industrije, vjerovatno bi jedna od posljednjih stvari na koju biste pomislili bila goveđe žučno kamenje. Međutim, u stvarnosti su ti mali komadići stvrdnutih probavnih tečnosti vrjedniji od zlata. Njihova tržišna cijena dostiže zapanjujućih 5.800 dolara (oko 5.050 eura) po unci (približno 28 grama), piše portal Earth.com.
Glavni razlog tako visoke vrijednosti je industrija tradicionalne kineske medicine, sektor čija vrijednost, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, iznosi oko 60 milijardi dolara godišnje. Žučni kamen samljeven u prah ključni je sastojak preparata za koje neki vjeruju da mogu pomoći u oporavku nakon moždanog udara i drugih ozbiljnih bolesti.
Inače, kamen u žuči je stvrdnuta naslaga holesterola (80-85%) ili bilirubina koja se formira u žučnoj kesi. Međutim, za razliku od ljudskog kamenca, kod goveda se on većinom sastoji od kalcijumovih soli, poput kalcijum-karbonata i kalcijum-fosfata. Takva posebna struktura posljedica je specifičnog probavnog sistema goveda, prilagođenog preradi velikih količina biljnog materijala.
Zanimljivo je da se žučni kamenci kod živog goveda ne mogu otkriti bez medicinskog pregleda, pa stvarna vrijednost pojedine životinje ostaje nepoznata sve do prerade. Neki poljoprivrednici su čak razmišljali o vještačkim metodama poticanja stvaranja kamenaca, ali stručnjaci to strogo ne preporučuju.
Dr. Daniela Gomez da Silva upozorava na ironičan obrt: kako savremene metode uzgoja stoke postaju efikasnije i životni vijek goveda se skraćuje, dolazi do smanjenja pojave žučnog kamena. Mlađe životinje jednostavno nemaju dovoljno vremena da razviju ove vrijedne tvorevine.
Medicinska opravdanost korištenja ovih kamenaca privukla je i pažnju naučnika. Istraživanja Univerziteta u Hong Kongu pokazala su obećavajuće rezultate u vezi sa jedinjenjima koja pomažu u zaštiti mozga tokom ishemijskog moždanog udara.
Kineski istraživači su razvili i vještački "uzgojene" žučne kamence, ali se prirodni i dalje smatraju "zlatnim standardom" i drže visoku cijenu.
Eksplozivan rast tržišta donio je i neočekivane izazove. Nekada smatrani otpadom, ovi kamenci su sada meta organizovanog kriminala. Pojavile su se sofisticirane grupe koje ih švercuju preko granica, a neki pogoni za preradu mesa su se suočili čak i sa oružanim pljačkama.
Zbog toga su u mnogim klaonicama uvedene dodatne mjere sigurnosti, a informacije o pronalasku kamenaca drže se u strogoj tajnosti. U Brazilu su zabilježeni i pokušaji falsifikovanja, gdje se pravim kamenčićima dodaje šećer ili ciglena prašina kako bi se povećala njihova težina i zarada.