Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država naložio je administraciji Donalda Trumpa da privremeno obustavi deportaciju grupe navodnih članova venecuelanskih bandi.
Ti muškarci se nalaze u pritvoru u sjevernom Teksasu, pritvoreni prema ratnom zakonu iz 18. stoljeća, a organizacija za građanske slobode je tužila američku vladu tvrdeći da pritvorenicima nije pružena prilika da ospore svoj slučaj na sudu.
Trump koristi zakon iz 1798. za slanje osumnjičenih u Salvador
Donald Trump je poslao osumnjičene članove venecuelanske bande u zloglasni mega-zatvor u El Salvadoru, pozivajući se na Zakon o neprijateljskim strancima iz 1798. godine (Alien Enemies Act), koji predsjedniku daje ovlaštenje da naredi pritvor i deportaciju državljana "neprijateljskih" država bez uobičajenih pravnih procedura.
Ovaj zakon je ranije korišten samo tri puta – i to isključivo tokom ratova. Posljednji put je primijenjen tokom Drugog svjetskog rata, kada su ljudi japanskog porijekla bili zatvarani bez suđenja i slani u internacione logore.
Pravni izazovi i reakcije na Trumpovu imigracionu politiku
Od preuzimanja dužnosti u januaru, Trumpova stroga imigraciona politika naišla je na brojne pravne prepreke.
Trump je optužio venecuelansku bandu Tren de Aragua za „izvršavanje, pokušaj i prijetnju invazijom ili predatorskim upadom“ na američku teritoriju.
Prema podacima koje je za CBS News dostavio visoki zvaničnik administracije, od 261 Venecuelanca deportovanog u El Salvador do 8. aprila, njih 137 je uklonjeno na osnovu Zakona o neprijateljskim strancima.
Vrhovni sud traži priliku za osporavanje deportacije
Niži sud je 15. marta privremeno blokirao ove deportacije.
Vrhovni sud je 8. aprila presudio da Trump može koristiti Zakon o neprijateljskim strancima za deportaciju osumnjičenih članova bandi, ali da deportovani moraju imati priliku da ospore odluku o uklanjanju.
Tužba koja je dovela do subotnje odluke navodi da su Venecuelanci pritvoreni u sjevernom Teksasu dobili obavještenja o skorašnjoj deportaciji na engleskom jeziku, iako neki od njih govore isključivo španski.
Izazov koji je pokrenula American Civil Liberties Union (ACLU) navodi i da pritvoreni nisu informisani o pravu da ospore deportaciju pred sudom.
„Bez intervencije ovog Suda, desetine ili stotine potencijalnih članova klase mogli bi biti uklonjeni i suočiti se s mogućom doživotnom kaznom u El Salvadoru, bez stvarne prilike da ospore svoju klasifikaciju ili uklanjanje“, stoji u tužbi.
Neslaganja unutar Vrhovnog suda i slučaj Kilmar Ábrego García
Sudije Vrhovnog suda Clarence Thomas i Samuel Alito usprotivili su se odluci suda u subotu.
U svom drugom inauguracijskom govoru u januaru, Trump je obećao da će „eliminisati prisustvo svih stranih bandi i kriminalnih mreža koje donose razorni kriminal na tlo SAD-a“.
U najpoznatijem slučaju, američka vlada je priznala da je greškom deportovala državljanina El Salvadora, Kilmara Ábrega Garcíu, ali i dalje tvrdi da je on član bande MS-13 – što njegovi advokati i porodica negiraju. Ábrego García nikada nije osuđivan za krivično djelo.
Vrhovni sud je jednoglasno presudio da američka vlada mora omogućiti njegov povratak, ali je Trumpova administracija poručila da on „nikada više neće živjeti u SAD-u“.
Senator Chris Van Hollen, demokrata iz Marylanda, posjetio je Ábrega Garcíu u El Salvadoru i izjavio da je premješten iz mega-zatvora Cecot (Centar za pritvor terorista) u novi zatvor.