Policiji bi se trebao omogućiti pristup određenim porukama zaštićenim end-to-end enkripcijom kako bi se učinkovitije odgovorilo na prijetnje sigurnosti s kojima se suočava Europa, izjavio je za Politico Bartjan Wegter, evropski koordinator za borbu protiv terorizma.
Rasprava o tome treba li policija imati uvid u podatke s platformi poput WhatsAppa, koje štite poruke enkripcijom između pošiljatelja i primatelja, traje već godinama. Vlasti tvrde da takve usluge, koje kriminalci često koriste, blokiraju pokušaje policije da presretne komunikaciju ključnu za istrage, dok zagovornici privatnosti upozoravaju na ugrožavanje osnovnih prava građana.
„Suočavamo se sa situacijom koja postaje neodrživa jer naši istražitelji gube mogućnost vođenja istraga“, rekao je Wegter za Politico.
Tri godine nakon što je Evropska komisija otvorila Pandorinu kutiju pod nazivom Chat Control, Unija treba odlučiti hoće li prvi put uvesti obvezno skeniranje privatnih poruka svih građana. Zagovornici se pozivaju na zaštitu djece, dok protivnici upozoravaju da se iza plemenitog cilja skriva najveći sistem masovnog nadzora u evropskoj historiji.
Wegter je odgovoran za kreiranje preporuka politika i koordinaciju među državama članicama EU. Učestvovao je i u radu grupe Going Dark, mreže dužnosnika za provedbu zakona koja je utjecala na novu strategiju unutarnje sigurnosti EU. Ona predviđa nove propise o zadržavanju podataka i davanju pristupa istražiteljima.
Prema njegovim riječima, policiji bi trebalo omogućiti pristup ne samo porukama, nego i metapodacima, poput lokacije i vremena komunikacije. No naglašava da bi to trebalo biti dopušteno isključivo od slučaja do slučaja i strogo regulirano, slično kao kod klasičnog prisluškivanja.
Izvještaj Europola iz decembra prošle godine upozorio je da se teroristi organiziraju i šire propagandu u šifriranim grupnim razgovorima, navodeći medijski ogranak afganistanskog dijela Islamske države, Al Azaim, te neonacističku skupinu Sturmjäger Division. „Prijetnja Evropi i dalje je visoka“, upozorio je Wegter.
Prijedlozi o pristupu šifriranim podacima izazivaju snažan otpor zbog zabrinutosti oko privatnosti i kibernetičke sigurnosti. Stručnjaci upozoravaju da bi otključavanje takvih poruka moglo oslabiti cijeli sustav enkripcije i otvoriti vrata zlonamjernim akterima, od hakera do autoritarnih režima.
Na to upozoravaju i udruge za građanska prava, akademici i istraživači, koji su u maju poslali pismo Evropskoj komisiji, upozorivši da bi novi planovi znatno povećali opseg državnog nadzora.
Velike tehnološke kompanije tradicionalno se protive pokušajima slabljenja enkripcije. Ipak, Wegter smatra da bi trebale sudjelovati u kreiranju rješenja: „Vjerujem da oni koji su osmislili brave moraju biti u stanju osmisliti i ključeve.“ Dodao je da nije riječ o univerzalnom ključu koji bi otvorio sve, nego o alatima za pristup u pojedinačnim slučajevima.
Wegter je također poručio da bi pravila o zadržavanju podataka u EU trebalo modernizirati i uvesti minimalne rokove čuvanja komunikacijskih podataka. Trenutni fragmentirani sistem opisao je kao „lutriju“, ovisno o zemlji, istražitelji mogu ili ne mogu doći do ključnih informacija.
Iako je Sud EU 2014. poništio zakon o zadržavanju podataka, Wegter smatra da se njegov stav u međuvremenu promijenio, a javna rasprava o reformi pravila zaključena je prošlog petka. Evropska komisija zaprimila je oko 5000 reakcija, od kojih su mnoge anonimne i kritične prema svakom jačanju državnog nadzora.