Toplotni valovi koji posljednjih dana pogađaju region ne utiču samo na fizičko zdravlje, već mogu izazvati i promjene u radu mozga. Stručnjaci upozoravaju da pregrijavanje mozga može dovesti do niza fizioloških i neuroloških promjena koje utiču na raspoloženje, koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje.
Jedan od prvih znakova da visoke temperature ostavljaju posljedice jeste smanjena sposobnost fokusiranja, uz pojačanu razdražljivost, nervozu, anksioznost i osjećaj takozvane „moždane magle“.
Promjene temperature mozga mogu nastati zbog unutrašnjih uzroka, poput povišene tjelesne temperature, ili vanjskih faktora kao što su ekstremne vrućine. U oba slučaja, porast temperature mozga povezan je s negativnim promjenama u ponašanju i kognitivnim sposobnostima.
Toplota mijenja rad mozga
Naučnici sa Medicinskog fakulteta Yale nedavno su objavili istraživanje u časopisu Journal of Neural Engineering u kojem navode da čak i mala povećanja temperature mogu značajno promijeniti moždanu aktivnost. Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da temperature iznad 24 stepena Celzijusa mogu negativno uticati na kognitivne sposobnosti.
To može dovesti do pojačanog umora, osjećaja preopterećenosti, agresivnosti i razdražljivosti, dodatno iscrpljujući organizam.
Neravnoteža neurotransmitera
Neurotransmiteri su hemijske supstance koje prenose signale između nervnih ćelija. Visoke temperature mogu poremetiti njihovu ravnotežu, što može izazvati zbunjenost, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom.
Slabije kognitivne funkcije
Pregrijavanje može negativno uticati na pažnju, pamćenje i sposobnost donošenja odluka, što dovodi do slabijih mentalnih performansi.
Smanjen nivo kisika u krvi
Visoke temperature ponekad uzrokuju ubrzano i plitko disanje, što može smanjiti količinu kisika u krvi. Posljedice mogu biti konfuzija, dezorijentacija i osjećaj slabosti.
Upalni procesi
Povišena tjelesna temperatura može pokrenuti upalne procese u organizmu, uključujući i mozak, što dodatno utiče na njegove funkcije.
Pojačan protok krvi u mozgu
Tijelo pokušava rashladiti mozak povećanjem protoka krvi. Međutim, pretjeran protok može izazvati glavobolje, vrtoglavicu, pa čak i nesvjesticu.
Utjecaj na krvno-moždanu barijeru
Pregrijavanje može oslabiti zaštitnu barijeru između krvi i mozga, što potencijalno omogućava štetnim supstancama da lakše dospiju do moždanog tkiva.
Pijte dovoljno tečnosti
Redovna hidratacija pomaže organizmu da održava normalnu temperaturu. Voda je najbolji izbor, a led može pomoći u brzom rashlađivanju.
Boravite u hladnijim prostorijama
Kad god je moguće, ostanite u klimatizovanim ili dobro provjetrenim prostorima. Izbjegavajte boravak na otvorenom tokom najtoplijeg dijela dana.
Tuširajte se mlakom ili hladnijom vodom
Već nekoliko minuta pod hladnijim tušem može pomoći da se temperatura tijela i mozga brzo snizi.
Posebna pažnja djeci
Djeca su osjetljivija na visoke temperature. Važno je da budu dobro hidrirana, pravilno hranjena i da aktivnosti tokom najvećih vrućina obavljaju u zatvorenom i rashlađenom prostoru.