Srpski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je ove sedmice kako bi "volio i nada se, ali ne vjeruje da će doći do dogovora u Ukrajini", dodavši kako "očekuje snažniji nastavak ruske ofanzive u sljedećim danima".
Od početka rata u Ukrajini Srbija i srpski predsjednik su u fokusu. Godinama već Vučić gradi svoju politiku u kojoj nominalno želi ući u EU, ali isto tako želi blisku saradnju i sa zemljama poput Rusije i Kine. A svaka saradnja nosi i neke političke obaveze na koje poprijeko gledaju u Bruxellesu, posebno u ovakvom ratnom stanju.
"Bit će velika borba u ovakvim uvjetima. Čekam da vidim Putinov odgovor. Čekam da vidim šta će reći Evropska unija. Mislim da neće odjednom sve ukinuti, mislim da će smanjiti potrošnju energenata iz ruskog izvoza. Ako Rusija napravi ono što mislim da hoće, bit će čekanja na automobile, što uvodi cijeli svijet u užasnu ekonomsku katastrofu i pitanje je kako će se svijet izvući iz toga. A da ne govorimo o mogućnosti širenja sukoba", kazao je Vučić.
Srbija, Rusija Balkana
O toj smo temi je u studiju Net.hr-a govorio historičar i kolumnista Net.hr-a Hrvoje Klasić. U svojoj posljednjoj kolumni na Net.hr-u Klasić je Srbiju nazvao Rusijom Balkana, a sada je dodatno pojasnio svoju tezu.
"Nažalost, sličnosti Rusije i Srbije su prevelike. U Hrvatskoj se u posljednjih 20 godina ipak ne zna ko će pobijediti na izborima. Izabrani političari nisu nedodirljivi, građani i novinari se ne boje predsjednika države, mediji su slobodni, a ljudi poput mene i mojih kolega koji smo vrlo kritični prema situaciji imamo pristup svim najgledanijim i najčitanijim medijima, postoji pravna država, a nema kulta vojske i tajnih službi. Pogledajmo kako to izgleda u Beogradu. Bez obzira što Aleksandar Vučić i Zoran Milanović imaju prema ustavu gotovo iste ovlasti, Vučić je vladar koji provodi autoritativni režim i svi ga se boje", kaže Klasić.
Period s Đinđićem i Tadićem djeluje kao izuzetak koji potvrđuje pravilo da velik dio srpskog društva nema ništa protiv autokratskog režima, dodaje. "Bojim se da je to pogubno, prije svega za srpsko društvo".
'Velika većina Srba podržava Rusiju'
Na pitanje na čijoj je strani Srbija oko ruske agresije u Ukrajini, Klasić odgovara: "De jure, Srbija je u UN-u podržala Rezoluciju protiv agresije, nisu čak bili ni suzdržani. No, de facto velika većina Srba podržava Rusiju. Neki dan smo vidjeli proteste podrške Rusiji, a to je samo vrh ledenog brijega. Neko je napisao da ovog trenutka Rusi napadnu Srbiju da bi dvije trećine Srba branilo Rusiju. Bojim se da je to stvarno tako", kaže Klasić.
Još jednu sličnost između Srbije i Rusije, Klasić vidi u stalnoj potrebi ovih zemalja da "spašavaju" Srbe izvan Srbije i Ruse izvan Rusije. "Kada pogledamo odnos Beograda prema Srbima u Hrvatskoj, Bosni, Crnoj Gori i Kosovu i to usporedimo s odnosom Moskve prema Rusima u Ukrajini, Gruziji, baltičkim zemljama i gdje god žive dolazimo do čitavog niza sličnosti", kaže Klasić.
Gledamo li stvari racionalno, odnos kredita i donacija, jasno je da iz EU dolazi nepojmljivo više nego iz Moskve. "Iz Rusije nikad nije dolazilo ništa što bi išlo u korist srpskih, a na štetu ruskih interesa. Isto tako Srbi će radije djecu poslati na Zapad nego u Rusiju, radije će ići i raditi na Zapad. Smiješno mi je kada Vučić govori da prestižu sve po BDP-u. Nekako ne vidim da Dalmatinci idu raditi na Adu Ciganliju i Kopaonik, ali vidim brojne Srbe koji dolaze raditi u Zagreb i na Jadran. S te strane bi Rusiji bilo racionalno jasno za koga će se opredijeliti, ali mislim da kada govorimo o Vučiću i srpskom društvu moramo uklopiti ideju iracionalnosti. Mitologiziranje prošlosti, veličanje pobjeda koje su zapravo bile porazi... To sve treba uzeti u obzir".
Klasić kaže kako je Vučić trenutno u teškoj situaciji i zbog sankcija za koje mnogi nisu očekivali da će biti tako žestoke. "To je poruka i Kini, ali i Vučiću što se može dogoditi primjerice po pitanju Kosova. Rusija koliko toliko može izdžati ovakve sankcije, ali Srbija ne bi mogla izdržati niti nekoliko dana. Vučić je u vrlo nezavidnoj situaciji, tim više što su mu izbori za mjesec dana. No, on ima biračko tijelo kakvo jedan autokrat može samo poželjeti i ne vjerujem da će se ova situacija posebno odraziti na njega. Pitanje je hoće li to Evropska unija i dalje prešućivati i okretati glavu od onoga što se događa u Srbiji, a što je potpunoj suprotnosti što bi se trebalo zadovoljiti u predpristupnim pregovorima", zaključuje Klasić.
