Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se tokom svoje posjete Moskvi povodom obilježavanja Dana pobjede susreo i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a tokom sastanka o novom dugoročnom ugovoru za isporuku ruskog gasa Srbiji, tema razgovora bile su i sankcije prema NIS-u i akcije koje Beograd preduzima kako bi se sačuvalo poslovanje te kompanije, piše Danas.
Vučić je nakon sastanka saopštio do koje mjere je Srbija i dalje zavisna od ruskog gasa, govorilo se i o situaciji na Kosovu, a Vučić je iskoristio priliku i da se osvrne na kritike koje će mu zbog ovog poteza biti upućene od strane EU.
Prije samog odlaska, iz Brisela je pristigao niz upozorenja i oštrih kritika upućenih onima koji su saopštili da će prisustvovati vojnoj paradi u Moskvi na dan obilježavanja Dana pobjede 9. maja.
Kako je usklađivanje spoljne politike sa Unijom jedan od njenih glavnih kriterijuma za članstvo, poruka Brisela upućena Vučiću, kao predsjedniku zemlje koja se nalazi u statusu kandidata za članstvo, potpuno je objašnjiva.
Vučić je i uoči samog susreta govorio da sastanak sa Putinom o snabdijevanju gasom predstavlja njegov glavni cilj odlaska u Moskvu, postavljajući tako ekonomske interese Srbije u prvi plan i čineći ovu posjetu, makar za javnost, prividno više interesnom nego prijateljskom.
Međutim, kontekst posjete u kom Vučić posjećuje zemlju koju je međunarodna zajednica ocjenila kao agresora, jasno šalje političku poruku, kako domaćoj tako i stranoj javnosti.
S jedne strane, svog glasačkom tijelu prikazuje sebe kao snažnog lidera, branioca suvereniteta i nacionalnih interesa u trenutku kada zamlju potresa politička kriza.
S druge strane, svojim “zapadnim prijateljima” otvoreno daje neoboriv izgovor za odstupanje od evropskih vrijednosti, na koje Evropa, ako se barem bude vodila svojim dosadašnjim ponašanjem, neće oštro reagovati.
Bivši diplomata Duško Lopandić kaže za Danas da treba odvojiti potrebu rješavanja vitalnih ekonomskih pitanja Srbije sa Rusijom, od kontroverznog i štetnog prisustva predsjednika Srbije na paradi u Moskvi u trenutku kada “Rusija kao agresor otima petinu teritorije svome susjedu, uništavajući sela i gradove i živote miliona ljudi i prijeteći nuklearnim oružjem Evropi”.
"To je ulagivački i sraman čin političara koji je izgubio legitimitet u zemlji pa to pokušava da nadoknadi slikanjem sa svjetskim moćnicima ne bi li uz njihovu pomoć osigurao još koji dan svoje vladavine", kaže Lopandić.
On podsjeća na Izvještaj FSB-a o navodnom korišćenju zvučnog oružija protiv mirnih demostranata na protestu 15. marta u Beogradu, čime je Vučić, prema riječima našeg sagovornika, “umješao ruske službe da mu pomognu u unutrašnjem pitanju” , te je ova posjeta bila i način da vrati dio ko zna kolikog ukupno duga za tu uslugu.
Branka Latinović, bivša ambasadorka, kaže za Danas da se ono što je rečeno na samom početku razgovora koji smo imali priliku da gledamo u direktnom prijenosu, uglavnom može rezimirati i kao postignuti dogovori o glavnim naznačenim temama o kojima se razgovaralo.
Prema njenim riječima, konkretnih dogovora nema, kao ni većeg napretka po pitanju NIS-a, već je ostvarena samo saglasnost o principima na osnovu kojih stručni timovi treba da pregovaraju novi gasni sporazum.
"Iako je pomenut i NIS, nismo saznali ništa više, a to pitanje je za nas urgentno. Dominirale su teme iz energetike, što je potvrdilo da je Srbija i dalje u oblasti snabdijevanja energentima, odnosno gasom, izuzetno zavisna od Rusije – preko 85% našeg snabdijevanja gasom dolazi iz Rusije. To znači da je Srbija učinila samo minimalne pomake u pravcu diversifikacije, odnosno smanjenja zavisnosti od Rusije, i da nije pratila, ni u toj oblasti, smjernice EU", objašnjava sagovornica.
Ono što je primjetno, kaže Latinović, jeste da nismo čuli da je Ruska strana izašla sa novim ponudama vezano za promjenu vlasničke strukture NIS-a, što je za sve građane ove zemlje od izuzetnog značaja.
Kao nešto novo, podsjeća ona, imali smo prilike da vidimo naglašenost teme saradnje u oblasti zdravstva i snabdijevanja novim ljekovima, posebno za mlade iz onkologije, što je, prema ocjeni Latinović, dobro, ali da se ni ovoga puta nije zaobišla tema protiv revizije historije u vezi sa Drugim svjetskim ratom.
Prema njenom mišljenju, ako neko vrši reviziju sopstvene historije i umanjuje značaj i doprinos Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u oslobađanju svoje zemlje, a time i Srbije u slamanju njemačkih fašističkih snaga, broj njenih poginulih boraca i herojske podvige u toj borbi, onda je to ova vlast.
"Način na koji je ova vlast obilježila 9. maj u Srbiji je sraman. Vjenac se polaže na Spomenik Neznanom junaku, gde nije sahranjen ni jedan partizan, ni jedan poginuli u Drugom svjetskom ratu! Ni jedan cvijet niko iz ove vlasti nije položio na Spomenik narodnim herojima na Kalemegdanu! Kuću cvijeća! U Beogradu je izbrisano preko 250 ulica koje su nosile nazive po narodnim herojima! I onda se pridružujemo borbi protiv revizije historije u Drugom svjetskom ratu!?", poručuje ona.
Latinović ocjenjuje da je primjećeno da se uvećavao broj onih koji kritikuju prisustvo Vučića na paradi u Moskvi i da su te kritike ojačale od strane pojedinih poslaničkih klubova evropskih parlamentaraca. Ona ističe da se ovoga puta oglasio i Donald Tusk, premijer Poljske, države koja je aktuelna predsedavajuća EU, ali i osoba koja ima dobre, lične odnose sa Vučićem.
Srećko Đukić, bivši diplomata, poručuje za Danas da je susret Vučića sa Putinom protekao svakako u sjenci brojnih događaja koji su povezani sa obilježavanjem 9. maja u Rusiji, a da drugačiji ishod nije bilo realno ni očekivati.
On kaže da se Vučić, pak, potrudio da razgovore sa Putinom “izvuče iz te sjenke” i da posjetu Moskvi obilježe važne ekonomske teme za zemlju.
"Prema onome što je on izjavio jasno je da nije postignut nikakav konkretan dogovor i rješenje za goruće probleme Srbije vezane za snabdijevanje ruskim gasom i za dalju sudbinu NIS-a, od čega zaista zavisi energetska stabilnost i sigurnost zemlje", objašnjava Đukić.
Đukić ocjenjuje da su u sklopu susreta dva državnika čini se ostvareni samo neki načelni dogovori, na primjer, da Srbija neće ostati bez gasa, ali da izostaje dogovor o gasnom aranžmanu za više godina, kao i dio o cijenama.
"Sugeriše se da će cijene biti povoljne, „kao i do sada“, ali šta to znači kada niže cijene gasa od Srbije već imaju Mađarska, Slovačka, a da ne govorimo o jednoj Bjelorusiji ili čak Kini?", poručuje Đukić, dodajući da NIS ostaje u statusu kvo, a da se njegova sudbina stavlja u ruke Amerikacima, čime se izaziva još veća neizvjesnost.
Po pitanju Kosova, prema riječima Đukića, ne treba mnogo pa da se zaključi da je Beograd dobio podršku za “tvrdi kurs koji inače demonstrira, uključujući i odnos prema Zapadnom Balkanu i EU”, i da po tom pitanju neće izostati podrška Moskve ni bilateralno ni multilateralno.
"Sve u svemu, može se konstatovati da je ovom posjetom stepen zavisnosti i vezanosti Srbije za Rusiju bar za neki gradus porastao, što srbijanskoj vlasti, vidi se, daje neku novu samouvjerenost i na domaćem terenu. Naredni dani i sedmice unijet će jasnoću u dogovore i ohrabrenja iz Moskve, ali i u odnosima prema našem regionu pa i sa glavnim partnerom EU poslije „neprihvatljive“ posjete Vučica Moskvi", zaključuje Đukić.