Nekoliko hiljada ljudi iz svih dijelova Hrvatske i iz drugih država okupilo se u Vukovaru kako bi učešćem u "Koloni sjećanja" odali počast gradu koji je ponajviše stradao u Domovinskom ratu, te 29 godina od pada Vukovara u ruke okupatora, javlja Anadolu Agency (AA).
Iako je preporuka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, radi pridržavanja epidemioloških mjera bila da u "Koloni sjećanja" učestvuje do 500 osoba, u Vukovaru se okupilo mnogo više ljudi.
Ipak, organizatori nastoje održati brojnost grupa do 25 osoba unutar grupe u kojoj je preporučeni razmak među pojedincima dva metra, a grupe međusobno da održavaju razmak od 50 metara.
S obzirom da je ranijih godina u koloni redovito sudjelovalo po nekoliko desetaka tisuća osoba, ove godine riječ je o značajno manjem okupljanju. Drugo važno okupljanje povodom Dana sjećanja održava se u Škabrnji koja je također nastradala u Domovinskom ratu i gdje je počinjen zločin nad 84 zarobljena hrvatska branitelja i civila.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nije učestvovao u "Koloni sjećanja", već je samostalno položio vijenac i time odao počast žrtvama na mjestu masovne grobnice Ovčara.
Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju predvodit će vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić . Nakon mise, Plenković će položiti vijenac i zapaliti svijeću na mjestu masovne grobnice na Ovčari, a prije njega, u 11 sati, počast žrtvama Ovčare, polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odat će i predsjednik Republike Zoran Milanović koji, također, ne učestvuje u "Koloni sjećanja".
U "Koloni sjećanja" učestvuju i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, koji je predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj vladi.
Dan sjećanja ove godine po prvi put je proglašen državnim praznikom.
U tromjesečnoj agresiji na Vukovar poginulo je ili ubijeno 2.717 branitelja i civila, a na popisu zatočenih i nestalih još je 386 osoba.
Vukovar je vraćen pod teritorijalni nadzor Republike Hrvatske mirnom reintegracijom Hrvatskog podunavlja početkom 1998. godine.
