Vulkan koji je posljednju erupciju imao prije stotina hiljada godina ponovo privlači pažnju naučnika. Iako nema znakova neposredne erupcije, istraživači su otkrili neobične promjene koje ukazuju da ovaj drevni vulkanski sistem i dalje nije potpuno miran.
Riječ je o vulkanu Taftan, stratovulkanu visokom 3.940 metara koji se nalazi blizu granice Irana i Pakistana. Analiza satelitskih podataka pokazala je da se njegov vrh između jula 2023. i maja 2024. godine podigao za oko devet centimetara.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Geophysical Research Letters, ovo izdizanje tla ostalo je stabilno tokom deset mjeseci posmatranja. Naučnike je posebno iznenadilo što promjene nisu bile praćene zemljotresima ili drugim uobičajenim znakovima vulkanske aktivnosti.
Šta se krije ispod površine?
Istraživači vjeruju da bi pomjeranje tla moglo biti povezano s pritiskom unutar hidrotermalnog sistema vulkana, mreže vrele vode i gasova koji se nalaze ispod površine.
Prema njihovim procjenama, promjene se dešavaju na dubini od oko 490 do 630 metara ispod vrha vulkana. Moguće je da se gasovi nakupljaju u pukotinama stijena i stvaraju pritisak koji polako podiže površinu.
Druga mogućnost je da mali dio rastopljenog materijala iz dubljih slojeva oslobađa gasove koji se kreću prema plićim dijelovima vulkanskog sistema.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da trenutno nema dokaza da se magma približava površini niti da je erupcija blizu.
Sateliti otkrili promjene koje se ne vide golim okom
Pošto se Taftan nalazi u udaljenom području bez stalnih seizmoloških stanica i senzora za praćenje gasova, naučnici su koristili satelitsku tehnologiju InSAR.
Ova metoda omogućava otkrivanje veoma malih pomjeranja tla pomoću radarskih snimaka iz svemira. Zahvaljujući satelitima Sentinel-1, istraživači su uspjeli pratiti promjene na vulkanu koje bi inače bilo gotovo nemoguće uočiti.
Vulkan koji je dugo šutio
Taftan nema mnogo zabilježenih erupcija kroz historiju. Postoje izvještaji o ispuštanju gasova početkom 20. stoljeća, dok se jedan navodni tok lave iz 1993. godine kasnije povezao s rastopljenim sumporom, a ne pravom magmom.
Ipak, vulkan već decenijama pokazuje aktivnost kroz fumarole, otvore kroz koje izlaze gasovi, ostavljajući tragove sumpora i gline na njegovim padinama.
Nema razloga za paniku, ali potreban je nadzor
Autor studije Pablo J. Gonzales istakao je da otkriće ne znači da će vulkan uskoro eruptirati, ali upozorava da je potrebno ozbiljnije praćenje.
"Studija nije napravljena kako bi širila paniku, već da ukaže na potrebu za dodatnim istraživanjem i postavljanjem sistema za nadzor", poručili su istraživači.
Iako trenutno stanje ne ukazuje na neposrednu opasnost, činjenica da oko 191.700 ljudi živi u području udaljenom do 100 kilometara od vulkana pokazuje koliko je važno pratiti svaki novi znak aktivnosti ovog drevnog vulkanskog diva.