Bila je kasna noć, zalivena votkom, tokom koje je američki izaslanik pregovarao o ublažavanju sankcija s Aleksandrom Lukašenkom, kada mu se bjeloruski autoritarni lider – najbliži saveznik Vladimira Putina – obratio ličnim pitanjem: Da li ste smršali?
„Jesam“, odgovorio je John P. Coale, iskusni advokat koji je zastupao Donalda Trumpa u tužbama protiv Mete i drugih društvenih mreža, piše The Wall Street Journal.
Coale je uspjeh za mršanje pripisao korištenju Zepbounda, injekcionog lijeka za koji je dokazano da pomaže u borbi protiv gojaznosti, a zatim je, prisjetio se u intervjuu, izvadio i predao brošuru proizvođača, kompanije Eli Lilly.
Bio je to trenutak bliskosti u jednoj od neobičnijih diplomatskih inicijativa otkako se Trump vratio na vlast. Lukašenko je želio da Washington ublaži čitav niz sankcija protiv nekih od najprofitabilnijih bjeloruskih kompanija i da mu se popravi predsjednički avion.
Zauzvrat, diktator je bio spreman da trguje jedinim resursom kojim je obilovao: političkim zatvorenicima.
Pokušaj uspostavljanja odnosa
Ako bi Coale, to bi moglo poslužiti kao probni slučaj za glavni cilj Trumpove administracije – izvlačenje Putina i ruske ekonomije vrijedne dva biliona dolara iz izolacije.
A možda, razmišljali su američki zvaničnici, postoji i način da se pomogne sedamdesetjednogodišnjem šefu države krupne građe koji želi da smrša. Odlučili su da razmotre mogućnost obezbjeđivanja zaliha Zepbounda za Lukašenkovu ličnu upotrebu.
„Mene nije briga s kim razgovaramo“, rekao je Coale. Njegov pokušaj da uspostavi lični odnos s Lukašenkom, dodao je, zamišljen je kao odraz Trumpovog pristupa svjetskim liderima koje Zapad smatra odbojnima. „Ovo je zaista trumpovski“, rekao je. „Nije me briga s kim razgovaramo ako ta osoba može da isporuči ono što želiš, to je jedino važno“.
Prošlog mjeseca Lukašenko, koji je sebe nazivao „posljednjim i jedinim diktatorom u Evropi“, oslobodio je 123 zatvorenika, uključujući nobelovca Alesa Bjaljackog i opozicionu političarku Mariju Kolesnikovu.
Otkako je Trump stupio na dužnost, Bjelorusija je oslobodila više od 250 pritvorenika iz više od 10 zemalja, među kojima je bilo najmanje pet američkih državljana, što predstavlja jedno od najvećih oslobađanja političkih zatvorenika od pada komunizma.
Zauzvrat, Sjedinjene Američke Države pružaju ekonomski spas njegovom režimu, jednom od najrepresivnijih u Evropi.
Washington je ukinuo sankcije na potašu, ključnu sirovinu za proizvodnju đubriva i važan izvor deviza za Bjelorusiju, trećeg najvećeg proizvođača nakon Kanade i Rusije.
Trumpova administracija je, također, omogućila da kompanija Boeing isporuči softver i rezervne dijelove državnoj aviokompaniji Belavia. Kao dodatni bonus, predsjednički avion konačno dobija preko potrebne popravke.
Trumpova administracija sada se nada da može učiniti Bjelorusiju primjerom nagrada koje bi mogle biti dostupne i Putinu, njegovom prijatelju i pokrovitelju već četvrt vijeka – ukoliko Rusija pomogne Sjedinjenim Državama da mirnim putem okončaju rat u Ukrajini.
„Na kraju će se Putin naći u situaciji u kojoj će morati da donese veoma tešku odluku“, rekao je jedan američki zvaničnik. „Imati osobu koju on najbolje poznaje i kojoj najviše vjeruje da govori pozitivno o sporazumu – to je važno“.
Neprijavljeni kanal komunikacije s Lukašenkom – koji je opisalo više od deset aktuelnih i bivših američkih i evropskih zvaničnika, uključujući i nekoliko koji predvode pregovore – postao je tesno isprepleten s razgovorima koje vodi Trumpov partner u golfu, Steve Wittkof, s ciljem okončanja rata u Ukrajini.
Nekada međunarodni parija, Lukašenko je savjetovao Sjedinjene Države kako da pristupe Putinu i pomogao u ohrabrivanju američko-ruskog ljetnog samita na Aljasci.
On daje savjete i o tome kako bi SAD trebalo da postupaju prema Nicolasu Maduru, venecuelanskom autoritarnom lideru koji je trenutno okružen američkim ratnim brodovima.
Pomiješana osjećanja
Ovi kontakti izazvali su pomiješane reakcije među evropskim saveznicima i bjeloruskim disidentima, koji su sretni što se zatvorenici vraćaju kući, ali su oprezni zbog toga što se jednom od najvećih svjetskih „uzimaoca talaca“ poklanja pažnja i ekonomske nagrade.
„Osećanja su prilično pomiješana. Imam radost, radost za bjeloruski narod“, rekla je disidentska liderka Svetlana Tihanovska, međunarodno priznata pobjednica izbora iz 2020. godine, čiji je suprug među onima koji su oslobođeni ove godine. „Ali, naravno, za Lukašenka oslobađanje ljudi ima cijenu i on je spreman da prodaje ljude dok god je to moguće“.
Prva Trumpova administracija povela je globalnu kampanju izolacije Lukašenka, koji je nakon što je lažno proglasio pobjedu 2020. godine zatvorio više od 30.000 demonstranata.
Disidenti su mučeni i držani bez kontakta sa spoljnim svijetom, dok su vlasti koristile silovanje i seksualno nasilje kako bi ugušile otpor, navodi se u izvještaju Savjeta UN za ljudska prava. Slijedeće godine, njegovi kontrolori leta primorali su avion kompanije Ryanair, koji je leteo iznad Bjelorusije, da sleti u Minsk — tvrdeći da se u njemu nalazi bomba — čime je policiji omogućeno da uhvati bjeloruskog opozicionog novinara koji je bio u avionu.
Graničari su potom propustili hiljade migranata u susjedne Poljsku i Litvaniju, odvlačeći pažnju evropskih donosilaca odluka od Putinovog masovnog gomilanja trupa, uključujući desetine hiljada vojnika na granici Bjelorusije s Ukrajinom.
Prošle sedmice Lukašenko je objavio da je nova ruska nuklearna raketa Orešnik raspoređena na teritoriji Bjelorusije i da je sada „u borbenoj pripravnosti“. Sjevernu Koreju opisao je kao uzor za Bjelorusiju, hvaleći njenu nuklearnu politiku i imitirajući njenu zapaljivu retoriku.