Na Wall Streetu su berzovni indeksi skočili gotovo 5 posto, nadoknadivši dobar dio gubitaka od prethodnoga dana, jer se ulagači nadaju poticajnim fiskalnim i monetarnim mjerama koje bi ublažile negativan utjecaj širenja koronavirusa na privredu.
Dow Jones skočio je 1.167 bodova ili 4,89 posto, na 25.018 bodova, dok je S&P 500 porastao 4,94 posto, na 2.882 boda, a Nasdaq indeks 4,95 posto, na 8.344 boda.
Nakon što su dan prije ti indeksi potonuli više od 7 posto, što je bio njihov najveći dnevni gubitak od finansijske krize 2008., u utorak su nadoknadili dobar dio tih gubitaka, zahvaljujući nadi ulagača u poticajne mjere.
Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je da će zatražiti od Kongresa paket poticajnih mjera, uključujući smanjenje poreza na dohodak, kako bi se suzbili rizici po gospodarstvo od širenja koronavirusa.
„Nada u poticajne mjere podržala je tržište. Čini se da postoji plan, da postoji volja da se nešto poduzme i to je vjerovatno pomoglo tržištu”, kaže Chuck Carlson, direktor u firmi Horizon Investment Services.
Očekuje se, također, da će Američka centralna banka iduće sedmice dodatno smanjiti ključne kamatne stope, iako ih je već prošloga tjedna srezala za 0,50 postotnih bodova, u raspon od 1 do 1,25 posto.
Tržišta očekuju da će na redovnoj sjednici 18. marta Fed srezati kamate za daljnjih 0,75 postotnih bodova, a do travnja možda i blizu nuli.
I druge zemlje u svijetu poduzimaju mjere za ublažavanje utjecaja koronavirusa na privredu.
Japansko ministarstvo finansija najavilo je novi, već drugi paket mjera kako bi se ublažio negativni utjecaj koronavirusa na privredu.
U četvrtak, pak, zasjedaju čelnici Evropske centralne banke (ECB) pa se očekuju da će smanjiti kamatne stope, iako su već duboko u negativnom području.
Berze su već sedmicama pod pritiskom zbog širenja koronavirusa u svijetu. Broj zaraženih u više od 100 zemalja svijeta porastao je iznad 117.000, pri čemu je umrlo više od 4000 ljudi.
Rastu Wall Streeta pridonio je jučer i skok cijena nafte za više od osam posto.
Dan prije cijene barela pale su gotovo 25 posto, što je bio njihov najveći dnevni gubitak od 1991. godine, jer su Saudijska Arabija i Rusija prekinule dugogodišnju saradnju u smjeru podrške cijenama i najavile povećanje proizvodnje crnog zlata.
Jučer su, pak, porasle jer je Rusija signalizirala da je spremna razgovarati s OPEC-om.
Zahvaljujući tome, jučer su cijene dionica u energetskom sektoru skočile 5 posto, nakon što su dan prije potonule rekordnih 20 posto.
I svi ostali najvažniji sektori S&P 500 indeksa jučer su porasli, a najviše tehnološki i financijski, više od 6 posto.
Ipak, na evropskim su berzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,09 posto, na 5.960 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,41 posto, na 10.475 bodova, a pariški CAC 1,51 posto, na 4.636 bodova.
